Sastanak parlamentarnoga zastupničtva i narodnih grup se je ovput održao po šesti put. Novosti na području školstva za Beč su skrenuli pozornost na ovu temu.

Beč – Po ukupno šesti put su se pretprošli utorak, 9. junija, sastali vrhovno zastupničtvo austrijske politike sa zastupničtvom austrijskih autohtonih narodnih grup, ada s predsjedniki i potpredsjedniki Savjetov za narodne grupe. Hrvatsku narodnu grupu su tako zastupili predsjednik Hrvatskoga savjeta Harald Ladić i njegov potpredsjednik Joži Buranić. U fokusu ovoga sastanka bi polag programa stao Zakon o narodni grupa, otvoreno pismo zbog Školstva u Beču (vidi HN23) je premjestilo težišće na pitanje školstva.

Spomenminuta za Martina Ivančića

Na Forum dijaloga poziva predsjednik Nacionalnoga vijeća Walter Rosenkranz, ki je ov format preuzeo od njegovoga prethodnika Wolfganga Sobotke. Rosenkranz je na početku pozvao na spomenminutu za pokojnoga Martina Ivančića, ki je od samoga početka bio u ključni funkcija Hrvatskoga savjeta, a kasnije osmislio i društvo Stalna konferencija. I Rosenkranz i direktor Parlamenta Harald Dossi, ki se je oprostio od svih, ar će pojti u mirovinu, su naglasili, da je format pokrenut da ostaje.

Veliko pitanje školstva

Otvorenim pismom pandiljak pred Forumom je Stalna konferencija, društvo skoro svih predsjednikov i potpredsjednikov, zibrala dobar trenutak. Pismo je bio uzrok, da je moderator David Pinchasov mogao najaviti generalnoga sekretara ministarstva obrazovanja Alexandra Hubera, ki je prvo povidao o projekti većjezičnoga obrazovanja pred svim u Koruškoj prije nego je kanio smiriti dost napeto raspoloženje. Huber je poručio, da ministarstvo kani u okviru zakonskih mogućnosti razvijati opcije. Sistem Europske škole s fiksiranim curriculumom po europski uvjeti i multilateralnim financiranjem da bi bila ovakova varijanta.

U svoji prinosi kasnije na ovom forumu, ki je durao dobre dvi ure, su predsjedniki i jedna predsjednica Savjetov očividno bilo dobro akordirani. Učiteljica i predsjednica slovenskoga Savjeta Susanne Weitlaner razložila je važnost obrazovanja. Kot je rekla, su oni pogledali koncept Europske škole, model da ali nije optimalan. Weitlaner je istaknula i da bi škola mogla biti centar za narodne grupe u Beču, ki spaja obrazovanje i društveno djelovanje. Predsjednik češkoga savjeta i Školskoga društva Komensky Karel Hanzl govorio je o zgubitku povjerenja. Za postojeću Komenskyjevu školu sa svojim jezično pedagoškim modelom, Europska škola ne bi bilo osiguranje. U isti rog pušio je i njegov slovački kolega Vladimir Mlynar. Harald Ladić od hrvatske narodne grupe pozdravio je u svojem govoru sve inicijative u Parlamentu i urgirao da se na području školstva mora hitro dalje djelati. Hrvatska narodne grupa je jur osnovala Školsko društvo Rešetarić, čiji cilj je i nadalje krenuti prvim razredom u jesen 2027. ljeta i počela vabiti školarice i školare.

I govorači narodnih grup, Klemens Kofler od FP-a, Pia-Marie Wieninger od SP-a, Agnes Totter od VP-a, Michael Bernhard od Neosov i Olga Voglauer od Zelenih su u svoji govori istaknuli važnost skupnoga djelovanja. Michaelu Bernhardu je onda i preostalo razložiti izjave ministarstva, ke je tajedan ranije prenosio predsjednikom Savjetov. Bernhard je istaknuo, da postoji široka politička volja za jezičnu ponudu u Beču. Minjanje Zakona o privatnom školskom zakonu u korist narodnih grup, da je polag pravne ekspertize iz ministarstva obrazovanja rizično, ar bi druge grupe mogle potribovati iste škole na podlogi principa o jednaki mogućnosti. Zato da oni samo vidu mogućnost javnoga školstva od 2028/2029. ljeta. Ovo rješenje da se triba sada diskutirati, tako Bernard.

Ranije na forumu smio je govoriti i savjetnik Bernard Sadovnik, predsjednik Stalne konferencije. On je hvalio za daljnje predvidjene djelatne sastanke zbog školstva je ali jur na ovom mjestu rekao, da se juristička pitanja moru samo u Parlamentu riješiti. Predsjednik Nacionalnoga vijeća Rosenkranz je u svoji završni riči onda prosio spomenutu pravnu ekspertizu. On da se naime more predstaviti, da bi narodne grupe dostale posebnu poziciju kot ju imaju vjerske zajednice.

Kolonović: Zakon o narodni grupa

Stručna predavanja na forumu su ovput držali Rainer Hofmann od Sveučilišća Goethe iz Frankfurta na Mainu i ustavni pravnik Dieter Kolonović. Hofmann, ki je govorio o vidljivosti jezikov narodnih grup u pogledu na ćut sudjelovanja, je istaknuo, da iako nije pravnih obavezov za školstvo u austrijskom glavnom gradu, politički da bi ovo bilo poželjno i pokazao slične primjere u skandinavski država. Kolonović povidao je o djelatnoj grupi iz 2009. ljeta i ondašnjemu nacrtu, koga se je nije zgledalo u noveli iz 2011. ljeta. Koncept iz 2009. da bi danas još mogao biti dobar početak za novi Zakon o narodni grupa.

Težišće narodnih grup

Platforma dijaloga je redovita priredba u Parlamentu. Povodom 50. obljetnice Zakona o narodni grupa ima Parlament ljetos i težišće na narodni grupa. Peljačica Odijela 5 Susanne Enk je do sada zadovoljna, kih 3000 ljudi da je djelalo na medijskom stolu, a 370 ljudi je zelo brošire na jeziki narodnih grup. Posebno peljanje o narodni grupa je pohodilo do sad 112 ljudi. Parlamentarna biblioteka ima posebne police s knjigami i online-katalog, a zvana toga organizirat će još tri priredbe o literaturi narodnih grup. 1. decembra će onda bit Dan narodnih grup u Parlamentu. 

TG