Niki Berlaković potribuje evaluaciju manjinskoga školskoga zakona pri zadnjoj sjednici parlamenta. Onde se je zaključio i 2. august kot spomendan Romov.

BEČ – U svojoj sjednici od 1. februara je austrijski parlamenat zaključio med drugim evaluaciju manjinskoga školskoga zakona. Kot je napomenuo Niki Berlaković (VP) pri svojem govoru se kaže, da sve manje dice zna jezik narodne grupe.

„Ako se jezik već ne govori, narodna grupa prestaje postojati”, tako Berlaković u svojem govoru. „Zato je važno da postoji u naobrazbenom sektoru od čuvarnice do sveučilišća dvojezičan odgoj”, nastavlja poslanik iz Šuševa.

Molbu je sastavila uz gradišćanskoga Hrvata i koruška Slovenka Olga Voglauer (Zeleni). Cilj je izvješćaj o aktualnom stanju ponude, stalnosti i kvalitete podučavanja u jeziki narodnih grup, ali i pregled materijalov za podučavanje s obzirom na nastavne plane i kompetencijski raster. Evaluaciju neka načini ministarstvo za naobrazbu skupa s Gradišćem i Koruškom.

Daljnji uzrok za ovo istraživanje su velike promjene u predškolskoj nastavi i samom podučavanju. Pogledati se mora, je li se još svenek ispunjuje manjinski školski zakon, odnosno je li odgovara zakonski okvir novoj situaciji.

To su potvrdili i Kristijan Drobič (SPÖ), ki je istaknuo važnost jezične kompetencije i Michael Bernhard (NEOS) ki predlaže da se istraživanje ne ograniči samo na narodne grupe.

Odrinuto novo čuvanje za autohtone grupe

NEOS-i su potribovali nadalje, da autohtone grupe u Austriji dostaju kolektivna prava i da se upeljaju samouprave u obliku vlastitih korporacijskih organizacijov. Ove samouprave bi morale imati dovoljna financijska sredstva, a zastupnike odibiraju narodne grupe same.

Za Bernharda bi to bilo pretvaranje sadašnjega zakona o narodni grupa u oblik ki odgovara 21. stoljeću.

Ova molba se je odrinula med drugim s argumentacijom da bi se morao sadašnji zakon novo kodificirati (Eva Blimlinger, Zeleni) odnosno da je jasno priznanje narodnoj grupi, i tim mogućnost za odibiranje, senzibilna tema (Niki Berlaković).

Odobrena podupiranja za narodne grupe

Nadalje su stala podupiranja za narodne grupe na rasporedu parlamentarnoga djelovanja. U konkretnom je išlo za 2018. – 2020. ljeto. U 2020. ljetu su najveć pinez dostali Slovenci (1.295.140,–) a za njimi Hrvati (1.161.785,–). Malo već od pol miliona su dostali Čehi, malo manje Madjari i Romi. Najmanje je dostala slovačka manjina (118.800,–).

U okviru izvješćavanja je savezna ministrica Susanne Raab istaknula da se je od onda podupiranje za narodne grupe povišilo od 3,9 milioni na 7,8.

Spomendan Romov 

Glavna točka u vezi narodnih grup je bilo na 195. sjednici Nacionalnoga vijeća posebno priznanje Romov. 2. august je jednoglasno imenovan kot nacionalni spomendan za Rome i Sintije. Ov dan je ujedno i internacionalni dan spominka na genocid Sintijov i Romov. U noći od 2. do 3. augusta 1944. su nacionalsocijalisti umorili još sve „cigane” ki su bili u koncentracijskom logoru u Auschwitzu.

Niki Berlaković je istaknuo važnost posebnoga spomendana jer još svenek postoji diskriminacija. Potribno je poboljšati situaciju pripadnikov ove narodne grupe.

Ministrica Raab je istaknula ov dan kot važan doprinos na spominak svih žrtav nacionalsocijalizma. „Mržnja i huskanje nesmu imati u našem društvu mjesta”, tako Raab.