Ljeto i pol dana od zatvaranja zapadnobalkanske rute ustanovljen je zajednički, dogovoreni, krizni plan ki triba poboljšati suradnju pogodjenih zemalj, rekao je ministar unutrašnjih poslov Austrije Wolfgang Sobotka. Ov je, u izjavi austrijskomu radiju OE1, rekao da se najprije triba izdjelati analiza situacije na terenu.
Na početku veljek jasna poruka: Triba kritizirati novinare i novinarke zbog stalnoga povaljanja jednoga tr istoga pitanja austrijskim političarom: Gdo će s kim koalirati, dakle gdo će s kim pojti u savez po dojdući izbori za Nacionalno vijeće i gdo će s kim sastaviti novu saveznu vladu. To pitanje, ne samo da je besmisleno, nego je u medjuvrimenu i tupo i dosadjuje i zamara ne samo političare i političarke nego pred svimi čitalačku ili gledalačku publiku. Triba, naravno otvoreno kritizirati i političare i političarke: nimaju hrabrosti da jasno velu, da im je ovo stalno ponovljeno pitanje prebedavo i nimaju hrabrosti da priznaju da im, naravno, stoji do čuvanja moći i da su zato po sebi razumljivo pripravni se sa svakim „leći u stelju“.
Ministarstvo vanjskih poslov Austrije odgovorilo je na otvoreno pismo ko su sudioniki bečkog skūpa podrške protesti u Srbiji 29. aprila uputili šefu austrijske diplomacije. U odgovoru se ističe da Austrija podržava europsku perspektivu Srbije i drugih zemalj na zapadnom Balkanu i mišljenja je da je Srbija na tom putu ostvarila ohrabrujući napredak, ali da on u neki oblasti „nije kompatibilan sa članstvom“.
O Helmutu Kohlu se zna da mu je „Hrvatska bila velika ljubav“, ali su manje poznati javnosti nevidljivi politički angažman na priznanju države odmah po osamostaljenju, kad — kako velu diplomati iz toga razdoblja — ni portiri u veleposlanstvi nisu željili primiti zahtjev za priznanje Hrvatske. Povodom smrti bivšega nimškoga kancelara Helmuta Kohla bivši hrvatski ministar vanjskih poslov Mate Granić povidao je detalje Kohlovoga angažmana na priznanju Hrvatske.
Alergija je pretirana reakcija človičjega imunskoga sistema na alergene. Alergen more biti bilo ka supstancija, prah u stanu, pelud kitic, stabalj i trave, još i pojedini elementi medikamentov, eteričnih ulj ili naša hrana. Simptomi alergije se manifestiraju zato, kad se naš imunski sistem bori s uzročnikom alergije. Simptomi su jako neugodni i človiku otežavaju žitak. Alergija je postala prava epidemija modernoga vrimena. Nju sprohadjaju hunjavka, svrbež očiju, mnogokrat i cijeloga tijela, osip (Ausschlag) ili zatečena sluznica nosa i dišnih putov. Alergije ne moremo potpuno preobladati, ali simptome moremo znatno ublažiti s odredjenim ponašanjem. Jednostavni triki postoju, ki mnogim ljudem pomažu. Simptomi alergije zbog toga nećedu prik noći na čudesan način skrsnuti, ali znatno si človik more poboljšati kvalitet žitka.
Glagol veseliti se potribuje dativ, jer gramatički pravilno je da se veselimo komu ili čemu, a ne nač/na što. Zato je pravilno Veselim se daru. Veselim se našemu prijateljstvu. On se veseli stakaocu dobroga vina (a nije: Veselim se prik dara. Veselim se prik našega prijateljstva. On se veseli na stakaoce dobroga vina).
U Ameriki, kade ljudi imaju paničan strah od bacilušev, velu zdravstvene oblasti, da nije problem, vruće jiliše postavljati u hladilnik. Hrana je pokvarljiva. Osebujno, kad je vani vruće, neka jilo ne stoji ure dugo u veži, drugačije je moramo hititi. U njem su se naime pomnožile bakterije. Kod nas u Europi se već skrbimo za hladilnik i potrošnju energije nego za zdravlje ljudi.
Povjesničarom, vjerojatno i hrvatskim jezikoslovcem kao i znanstvenikom ki su se bavili i se danas bavu vjerom u Gradišću, pred svim i lutorkom, vjerojatno je bio poznat protestantski, lutorski pastor Grgur Pythiraeus Mekinić kao i mjesto njegovoga djelovanja Sveti Križ u tadašnoj zapadnoj Ugarskoj. Nam je naziv za ovo selo bolje poznat kao Kerestur po ugarskom (Német) Kereszturu. Sridnjogradišćanskim Hrvatom je ovo vrlo bogato selo — u prispodobi s okolišnimi hrvatskimi seli — poznato pred svim i zato jer imaju onde dobra i čuvana vina i istaknute vinare, jer je onde zadnja postaja željezničke veze med Bečom i sridnjim Gradišćem (ka pelja prik Šoprona) a otkad je od 1989. opet otvorena granica se iz sjevernoga Gradišća, iz Poljancev prik Šoprona, Koljnofa i Kerestura brže dojde u sridnjogradišćanski Filež i Mjenovo.
Katalonski predsjednik Carles Puigdemont rekao je 9. maja da će se referendum o neovisnosti njegove pokrajine na sjeveroistoku Španjolske održati 1. oktobra prem sudske zabrane. „Željite li da Katalonija bude samostalna država u obliku republike?”, bit će referendumsko pitanje, rekao je Puigdemont zatraživši „pravo na referendum o samoodredjenju“.
Ministri unutarnjih poslov zemalj članica EU 9. junija su na sastanku u Luxembourgu usuglasili sustav prethodne kontrole putnikov iz trećih zemalj kim ne triba viza za ulazak u europski prostor. Europski sustav za informacije o putovanji i njevom odobrenju (Etias), zamišljen je kao sigurnosna mjera ka bi tribala poboljšati sigurnosne provjere putnikov ki u Europsku uniju moru ulaziti bez viza.