PRISIKA (13. juni) — Hrvatsko Društvo za očuvanje tradicije i polipšavanje sela Zviranjak poziva na 20. jubilej postojanja;
primanje kod Doma kulture (13.00), sv. maša u crikvi (13.30), kulturni program (15.00),
COGRŠTOF (13. juni) — Vina 2014. se predstavljaju na »Dan otvorenih podrumskih vrat« kod vinarov obitelji Velković, »Mate« Kliković i Otmar Eisner,
svira Tamburica Cogšrštof (17.30-19.00 kod Mate, 19.30-21-00 kod obitelji Velković);
subotu, 13. VI.
BEČ (11. juni) — Svitska premijera kazališnoga kusića »Pappà Leone« u izvedbi hrvatskoga glumca Leona Lučeva (»Grbavica«, »Na Putu«), hrvatske autorice ka živi u Beču Olje Runjić (»Auf Wiedersehen, Mustafa«) inscenirano od bosansko-austrijske redateljice Nine Kusturica (»Little Alien«); četvrtak, 11. VI. (20.00) u Theater Akzent (Beč 4., Theresianumgasse 18);
dura 1 uru i 10 min., bez pauze; 26/22/18/14 €.
Manfred Nowak
WIEN — Laudatio anlässlich der Verleihung des Bruno Kreisky-Preises für Verdienste um die Menschenrechte an Marijana Grandits am 9. Juni 2015 im Bruno Kreisky Forum für Internationalen Dialog.
P. Palković
BEČ — „U organizaciji Katoličanskoga bogoslovnoga fakulteta/Kbf Ðakovo (Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku), Instituta za povijesnu teologiju Sveučilišća u Beču, Hrvatskoga povijesnoga instituta u Beču (Filozofskoga fakultetat Družbe Isusove u Zagrebu) tr Hrvatske akademske zajednice Austrija (Haz) održan je 21. maja 2015. simpozij lj. pod naslovom „Der ,geistliche Nationsbildner’ Josef Strossmayer (1815 – 1905) in Wien. Wien und die Kroaten im 19. Jahrhundert“. Simpozij je održan prigodom 200. godišnjice rodjenja velikoga hrvatskoga biškupa Josipa Jurja Strossmayera.
U programu vernisaže izložbe »Alpe Adria — srce naive« u Kugi u Velikom Borištofu petak, 22. maja su sudjelovali Cimbalaši iz Ðurđevca. Kao domaćin je pozdravila predsjedica Kuge dr. Gerlinda Stern-Pauer, predsjednik Likud-a, partnerskoga društva za Alpe Adria, Franjo Palković, gosti iz Hrvatske mr. sc. Zdravko Mihevc, direktor turističkoga ureda Koprivničko-križevačke županije, Zlatko Kolarek, predsjednik Udruge hlebinskih slikarov i kiparov naive; iz teksta dr. Ante Nadja, povjesničara umjetnosti je citirao Franjo Palković (vidi zdola). Izložbu je otvorila opunomoćeni minist. dr. Zdenka Weber (Veleposlanstvo RH Beč).
Gradišćanskohrvatski jezik se već ne dava dalje od generacije do generacije. Mladi ljudi, ki još znaju jezik, već kumaj moru najti govornike svoje glihe, da bi mogli hasnovati jezik. I sami Gradišćanski Hrvati se med sobom već ne pominaju po hrvatsku. Još i u oni domena, u ki se je jezik dugo mogao držati, to je na priliku u Crikvi, ga polako napušćaju, još i u oni seli, u ki živi većina Gradišćanskih Hrvatov. Perpetuiranje jezika, očuvanje od propasti, je jako nesigurno. Zato je potribno, da se počne dokumentirati jezik, kako se hasnuje u različni komunikacijski okolnosti.
