Metron folklornomu ansamblu Kolo-Slavuj i trim utemeljiteljem

Hrvatski centar u Beču je u medjuvrimenu po četvrti put podilio svoju kulturnu nagradu Metron. Po Antonu Leopoldu (2008.), Jurku Cvečku (2009.) i Hanziju Gabrielu (2010.) u 2011. ljetu je odlikovan nadregionalni ansambl gradišćanskih Hrvatov Kolo-Slavuj, ki je u ovom ljetu slavio 40 ljet postojanja  a s njim tri utemeljitelji ovoga ansambla dir. Mirko Berlaković, dr. Štefan Karall i dr. Milan Kornfeind.

Tagovi: 

Kako delegirati zadaće, da i drugi profitiraju? (2)

Važno je znati kako delegirati, ča delegirati i ča ne delegirati, komu delegirati i misliti na to, da odgovornost za (ne)obavljene posle ostaje na nami. Delegiranje je moguće pod uvjetom da vladaju zdravi medjuljudski odnosi i da svaki pojedinac ima malu količinu empatije, da je u stanju zamisliti se u drugoga.

 

Postoju pravila, ka moru biti hasnovite smjernice pri delegiranju:

Tagovi: 

„Nacrt austrijskoga Zakona o narodni grupa se suprotivi temeljem europske obrambe manjin“

BEČ/CELOVAC/STRASSBOURG — Kako je izjavio Centar austrijskih narodnosti Can pohod skupne delegacije Ugrov, Hrvatov i Slovencev Europskomu parlamentu u Strassbourgu je bio uspješan. U delegaciji Can-a, ka je dva dane dugo boravila u Strassbourgu, su bili mr. Marjan Pipp (predsjednik Can-a u Beču), Hubert Mikel (generalni tajnik Can-a), Nanti Olip (poslovodjeći potpredsjednik Narodnoga sveta koroških Slovencev Nsks), Marko Oraže (tajnik Rks/Nsks-a), mr. Ivo Domnanović (kurator Hrvatskoga centra u Beču) i Josef Hofer (sridnjogradišćansko-ugarsko kulturno društvo).

Tagovi: 

Hrvatski bal u Jandrofu konačno izrasao iz dičjih šoljinov

1990. ljeto je bilo prelomno i mnogo čemu i kod mnogo kih. Za Hrvate u Slovačkoj je počela takorekuć nova era — s Hrvatskim kulturnim savezom a ne na zadnje i s hrvatskimi bali. Jedan od prvih takozvanih hrvatskih balov su organizirali u Hrvatskom Jandrofu. To su činili mladi a ljetos je ov jur 23. po redu hrvatski bal priredila jur bogzna ka mlada generacija od tada.

 

Tagovi: 

U spomen Franji Rotteru: jezikoslovcu i pjesniku na njegov 10. smrtni dan 15. 2.

Kad smo se 15. februara spomenuli desete obljetnice smrti mr. Franje Rottera, smo to činili u posebnom sjećanju na mladoga jezikoslovca i književnika, pred svim pjesnika, ki nas je tako rano ostavio. A stoprv je počeo stvarati. Toliko visoka su bila očekivanja u ovoga mladoga hrvatskoga intelektualca, pred svim i u jezičnom pogledu, da je onda bilo jako teško i je još danas teško se smiriti sa činjenicom, da ga već nimamo med nami. Rotter je 1995. završio studij slavistike i romanistike.

Zastupniki narodnih grup u Austriji informirali su na europskoj razini

Delegacija Centra austrijskih narodnih grup (Can) je informirala nadležne europske institucije i nacionalna diplomatska zastupničtva u Strassbourgu o svojem nezadovoljstvu s razvitkom manjinske situacije u Austriji, s posebnim gledišćem na novelu Zakona o narodni grupa. 15. i 16. februara su pripadniki slovenske, hrvatske i ugarske narodne grupe peljali razgovore sa zastupniki različnih europskih institucijov i su razložili svoje gledišće i stajališće spomenutoj noveli ovoga i očekivanih negativnih posljedic za narodne grupe u Austriji, osebujno za Slovence i Hrvate.

 

Tagovi: 

Mnoge je uznemiravao - piše Joško Preč

Jezuš je mnoge privlačio k sebi. Druge je uznemirio, osebujno bogatuše. Nekamo se čuditi, da ga bogatuši nisu naslijedovali. Pripetenje lazara i bogatuša je mnoge uznemirilo. U ovom pripetenju Jezuš donosi, da bogatuši nimaju mjesta u kraljevstvu božjem. Lazar leži u rana na cesti, svi ga obajaju. Bogatuši se gostu u blizini, a on umira od gladi. Nigdor mu se ne smiluje, samo Jezuš. Plaća mu je velika na nebesi, a bogatuš umira od žaje u paklu. Sad ov umira od gladi, a lazar je dionik nebeske gošćine. Uloga se je preminila.

Ste znali? - Hodočasna mjesta u Europi

Milioni vjernikov svako ljeto iz različnih uzrokov hodočasti u brojna hodočasna mjesta svita, od kih neka imaju jur stoljeća staru tradiciju. Opet druga su se razvila dost kasno. U sljedećem dajem pregled o najznačajniji i priznati hodočasni mjesti Europe:

  • Celje: Od 12. stoljeća početo postoju shodišća u Celje. Svako ljeto Madoni s Ditešcem šetuje 800.000 vjernikov.
  • Loreto: Od 14. stoljeća početo postoju shodišća u Loreto u Italiji. Svako ljeto Črnoj Madoni s Ditešcem šetuje 3 milioni vjernikov.
  • Einsiedeln: Istotako od 14. stoljeća početo postoju shodišća u Einsiedeln. Svako ljeto Črnoj Madoni s Ditešcem šetuje 400.000 vjernikov.
  • Czestochowa: Od 14. stoljeća početo postoju shodišća u Czestochowu u Poljskoj. Svako ljeto ikoni Črne Madone šetuje 5 milioni vjernikov.
  • Altötting: Od 1489. ljeta početo postoju shodišća u Altötting u Nimškoj. Svako ljeto Madoni s Ditešcem šetuje milion vjernikov.
  • Kevelaer: Od 1642. ljeta početo postoju shodišća u Kevelaer u Nimškoj. Svako ljeto kipu Divice Marije šetuje 800.000 vjernikov.
Tagovi: