Kulturno društvo austrijskih Romov svečuje 20 ljet postojanja. Predsjednik i utemeljitelj društva, Rudolf Sárkőzy, je subotu, 18. junija u društveni prostorija u Devrientgasse u 19. bečkom kotaru prilikom jubileja istaknuo, kako važno je priznanje Romov kao narodna grupa.
Nije to grih, da človik posjeduje, ima zemaljskoga dobra. Bog dao nam je zemlju i rekao, da ju posjedujemo. Zemlja i svako dobro nam je od Boga dano kao dar Božji. Ali nije nam dao zemlju na račun drugih, da neki posjeduju sve, a drugi umiraju od gladi. Imaj zemaljskoga dobra, ali uvijek gledaj i na drugoga, ali ima i on kruha. človik nemore zatvoriti svoje hombare pred drugimi, ki nimaju kruha, nego morao bi je otvoriti. I nek onda bi ispunio Božju zapovid, ka ovako glasi: Ljubi bližnjega svojega kako i samoga sebe.
KRTEŽ — Molitva za biškupa i za njegove suradnike se drži svaku 3. nedilju u misecu u hodočasnoj crikvi u južnogradišćanskom Krtežu (Gaas). Farnik Johannes Lehner ki je bio čuvar Marije u vinogradu u Krtežu je pak naprikzeo ovu funkciju. Svaki ki našemu biškupu u molitvi, u ljubavi i u solidarnosti kani pokazati poštovanje, pozvan da dojde na misečnu mašu. Geslo ove maše je Jezuš je glasno zakriknuo: Lazarus dojdi, da je mrtvac oživio. Kakovu moć imaju pastiri, biškupi i farniki i kakovo povjerenje.
Duhovnik Ferdo Sinković (* 4. julija 1911. u Koljnofu — pokopan 10. 1. 1993. u Pinkovcu) je pisao duhovne i rodoljubne pjesme. Pjesničko djelo je objelodanio 1982. ljeta u vlašćem izdanju u zbirki »Otajni ribolov«. Uza to je napisao roman na nimškom jeziku s naslovom »Die Hufe von Sankt Peter«. Iz njegovoga pera je i nekoliko igrokazov tako na primjer »Žrtva bijele vile«, »Još nije pala peta glava« i »Šesti pečat«. Sinković je bio i kompozitor. Tako je pokusio napisati dvi maše na latinskom jeziku. „Ali rekao bi, da nije bio iskušen u muziki.
Najvažniji kontakti u privatnom i poslovnom žitku imamo, kad smo pozvani. Tako nastaju dragocjena prijateljstva, a kadakoč zbog malih nepažljivosti moru nastati i animoziteti. Ako to kanimo prepričiti, se moramo zamisliti u gostoprimca i se pitati: Ča bi ja kot gostoprimateljica očekivala od mojih gostov?
Na pismeni poziv se dostoji, da velimo, je li ćemo dojti ili ne. Francusko „RSVP“ ili nimško „u.A.w.g.“ stoji u mnogi pozivnica, a znači: prosim za odgovor, čisto konkretno recimo: „Ja se moram skrbiti za jilo i si posuditi stolce...!"
BEČ (29. juni) — Film i diskusija »Na putu/zwischen den Welten« u Schikanederkino; srijeda; 29. VI. (19.00), Beč 4., Margaretenstrasse 24 (ulaz slobodan).
MJENOVO (19. juni) — Kiritof: nedilja, 19. VI. pomašnica s Melodijom, folklorno otpodne: tamburaški sastav Zvijezde (Koruška), Folklorno društvo Koljnofci i Brezovci, po folklornom otpodnevu Melodija (17.00).
ŽELJEZNO — Predsjednik hrvatskoga Savjeta o narodni grupa, zem. zast. i predsjednik Djelatne zajednice hrvatskih komunalnih političarov i načelnik u Pinkovcu Leo Radaković (VP) nadalje potribuje mjerodavno i pozitivno minjanje Zakona o narodni grupa na dobrobit gradišćanskih Hrvatov. Radaković je nedilju, 12. junija bio gost u televizijskoj emisiji Dobar dan Hrvati.
BEČ (22. juni) — Dokumentarni film »Kein Land unserer Zeit?« (Aleksandra Vedernjak, Josefina Bajer, Daniela Mehler) u kom ide za putovanje iz berlinske dijaspore u zemlje bivše Jugoslavije; sa snimateljicami filma diskutiraju Sabrina Kropf (Uni Beč), Štefan Pauer (Zelena obrazovna djelaonica), Malisa Slipac (Line In) i Olivera Stalić (da Standard.at), moderira Nikolaj Grilc (Ksššd); srijeda, 22. VI. (19.00) u Schikaneder Kino, Margaretenstr. 24.
BEČ (27. juni) — Top-Pinkovac daje ljetni koncert u crikvi Am Hof u 1. kotaru; pandiljak, 27. VI. (20.00).