O svetomu Mikuli postoji već muzičkih djel, osebito na engleskom jezičnom području. Opereta »Sveti Nikola dolazi« je djelo Hrvata, Salezijanca, dr. Jerka Gržinčića. Uz brojne crikvene jačke na hrvatskom, slovenskom, poljskom, latinskom, engleskom i španjolskom jeziku je oglazbio još i scenski prikaz »Poklon i adoracija malome Isusu u jaslicama«. Ljetos mu je obilježena 150. obljetnica rodjenja i 25. obljetnica smrti. Bio je doktor fizike i matematike, a diplomirao je i na muzičkoj akademiji u Turinu i nastao profesor muzike. Kot takov je podučavao u sridnjoj školi u Rovinju.

U adventu na mnogi božićni sajmi vidimo kot kinč lepak sa svojimi zelenimi kiticami i prozirnobijelimi bobicami. Bijela imela se zove naš lepak u Hrvatskoj, na nimškom jeziku Mistel, a latinskim imenom Viscum album. Ona je poluparazitska raslina, ar raste na stabalju, ko ima raspucanu koru. Na priliku joj se vidi na hrastu, lipi, brezi, vrbi, jabuki. Još i do jednoga metra široka more nastati. Ona si zimlje vode iz domaćina (Wirt), ali je sama sposobna za proces fotosinteze.

Gdo kani lipo svečevati božićne svetke, on se triba dogovoriti sa svojom familijom. Svaki kotrig more napisati pet točkov, na priliku: Božić je za mene ... Mnogo nam je poznato iz ditinstva, a to su zvećega skromni užitki. Važno je napisati i one točke, ke nam na božićne svetke nisu tako ugodne. Nije lako najti konzens, i mnogo-ki će morati oprostiti se od svojih dragih navikov. Ali rezultat obiteljske konferencije i iskrenih sudionikov će biti ugodan božićni čas, ar ćedu ispasti mnoge (nepotribne) priprave.

Si morete predstaviti, da najvolite usisavati, tiglati i čistiti? Si morete predstaviti da po napornom danu obavljate domaćinske posle, da bi si natankali energiju? Kako ćemo dojti do spoznaje, da manualno djelo oslobadja duh i da nam svakidanji rutinski posli u stanu posreduju zadovoljstvo i mir?

Kad je govora o kandiranom ili ucukrenom sadju, mislimo u prvom redu na citronat i arancini. Citronat dostajemo od korice sada, ki raste na citronovcu (Zedratbaum). Njegovo latinsko ime Citrus medica nima posla s njegovim medicinskim djelovanjem, nego s pradomovinom biljke, Medijskim Carstvom (Medien), zemljom staroga vijeka u današnjem Iranu. Žutozeleni sad se zato zove i „medijska jabuka“, ka se danas sadi u Južnoj Italiji, Korziki, Maroku i Portoriku. Sad nastaje 3 kg težak, kumaj ima sadovnoga mesa, ali zato debelu koru, ka se hasnuje za lekvar, citronat i liker.

Advenat stoji pred vrati. To je ono vrime ljeta, kad ljudi imaju najmanje vrimena. Onim, kim kronično fali vrime, imaju osebujan jezik. „Friško, moram, pašćiti i stres“ su tipične riči ljudi, ke proganjaju dužnosti. Prez daha nam govoru, da nimaju lazno. Te riči su prave „proganjalice“, s kimi sami sebe stavljaju pod pritisak.

Svejedno, ča kanimo komu darovati, dar neka izazove pozitivne ćuti: veselje, da je ideja ekscelentna, zahvalnost za dobar odnos i zadovoljstvo, s kim će obdareni hasnovati dar. Idealno je, priložiti daru kartu, na koj smo originelno opisali, zbog čega smo se odlučili za prezent.

Kadakoč nas gdo pred svetki prosi, da mu ništ ne darujemo. Dobra je ideja, odlučiti se za milodar nekoj organizaciji, koj človik, ki je odbio dar, redovito šalje potporu. I tako dar, ki zapravo nije dar, nego milodar, dostaje peršonsku notu. Uzato je i karitativan čin. To je već nego dar.

Danas kruh ne cijenimo tako kotno prlje-koč, kad su ljudi i kod nas još gladili. Kusić kruha je človiku mogao spasiti žitak. Jisti žemlju, je bio luksuz. Danas još živu ljudi, ki su pred trifrtalje stoljeća stalno bili gladni. Danas već ne jimo suh kruh. Njega si dobro obložimo. Kruh na masti dica već skoro ne poznaju. Danas imamo toliko vrsti kruha, da nam je teško kod pekara zibrati si najslasnijega. Zdravo je, jisti kruh. U njem je žitak. Bakterije kvasa (Sauerteigbakterien) prouzrokuju, da tijesto zajde.

Kako da ste sada počeli štati ov članak? Vam se je naslov vidio? Svaki pisac ima nek 10 sekundov, da štitelja potegne na svoju stran. Ako je znao formulirati razumljiv, pregnantan naslov, mu je štitelj ostao vjeran. Zato ste sada završili kod mene. Kako ada tekster ili teksterica moru zadobiti štitelja? Kako to djelaju naše novine? Kako bi to mogle dostignuti naše novine?

Jur u 19. stoljeću se je rodila ideja, da se zvanaredne krajine obdržu u svojem prirodnom stanju. Neka bi i buduće generacije imale veselja na lipota prirode. Izgledalo je naime, da ćedu industrijalizacija i človik s njegovim uticajem izmanipulirati površinu Zemlje. Nijedan kamen da neće ostati na drugom. Da človik ne bi mogao sve ishasnovati i poharati, su odgovorni počeli proglašavati nacionalne parke. Nacionalni parki su osebujno lipe krajine, kade rastu rijetke rasline i u ki živu jedinstvene živine. Oni se temelju na ideji čuvanja okolišnoga svita.