Jezuš je umro na križu, a tri dane kasnije se je goristao. To je nevjerojatno, ili? Jezuš je Božji Sin u smislu da je On Bog, ki se je očitovao u ljudskom izgledu (Ivan 1,1-14) On nije samo dobar človik, učitelj ili prorok. Dokazao je to tim, da se je goristao od mrtvih. Po Jezušu moremo upoznati Boga. On je platio za grih, ki nas je odvajao od Boga.

Nije istina, da rane bolje cilu, ako su izložene zraku. Flaster je bolji za brzo cilenje. Tekućina, ku izlučuje rana (Wundflüssigkeit) je najvažnija za proces cilenja. Ona sadrži encime, hormone i faktore rasta — sve, ča je koži potribno za produkciju novih celov. Ako se rana isuši na zraku, celam kože ne stoji na raspolaganje spomenuta tekućina.

Kako bi opisali sebe? Bi povidali o Vašem zvanju ili o Vašem mužu, dici, prijatelji? Bi spomenuli Vaše uspjehe ili neuspjehe, Vaše sanje ili bi govorili o Vašoj prošlosti? Sve to su dijeli Vašega ja. Ali človik je već, nego to, ča djela, s kim živi, kako živi i ča je koč doživio.

Mnogokrat iz dugčasa ili trudnoće nažgemo televizor. Ako prethodno študiramo televizijski program, u kom nam ništ ne nudu, televizor ne tribamo ni nažgati. Moremo se veseliti večeru prez televizije. Drugačije je dobro u mnoštvu ponudov odlučiti se za jednu jedinu emisiju izmed mnogih. Sami sa sobom se moremo dogovoriti, da ćemo potom ugasiti televizor. To moremo gledati i kot mali post za vrime korizme.

I divlje živine, lisica, srna, jelen i zec kašljaju, šmrcaju i imaju hunjavku, velu stručnjaki. Kad u zimi krma nastaje rijetka i kad je jako zima, se iscrpi imunski sistem divljih živin. Slab imunski sistem pogoršava betege, iako živine nimaju onu klasičnu prehladu kotno človik. Kad divlje svinje kišu i kašljaju, se zna da u njevi plući imaju črva, koga su si prisvojile žeralom.

Veli se, da je Gregor Veliki, jednoč papa Katoličanske crikve, sastavio katalog sedam smrtnih grihov: oholost, lakomnost, srditost, nasladnost (Wollust), požrtost, lijenost i nenavidnost. Nenavidnost je tako stara kot človik. To potvrdjuju miti iz starine i pripetenja iz Biblije. Kumaj su Adam i Eva utemeljili familiju, je Kain ubio svojega brata Abela — iz nenavidnosti, ar Bog da je favorizirao Abela. Človik je socijalno biće i svoj žitak prispodablja sa žitkom drugih ljudi. I tako gospa Nenavidić trača s poštarom: „Oooh, poglejte karta iz Dominikanske Republike! Gdo je u onde? Susjedi? Odakle su im pinezi? Ča nisu stoprv pohodili piramide Egiptoma?"

Gdo kani dugo živiti, on triba gajiti svoja prijateljstva. Študija renomiranoga australskoga sveučilišća u Adelaide-u „Flinders University“ je otkrila, da kontakt prijateljem človiku podužuje žitak za 22%. Sastanki s tovaruši i družicami, intenzivni razgovori pak otvorena i iskrena veza prijateljem poboljšavaju psihičko zdravlje i jačaju imunski sistem.

Balkan počinje na južnom kolodvoru u Beču, se veli u šali. Za ljude u Zagrebu Balkan počinje u Beogradu. Kad se govori o Balkanu onda se već misli na životne prilike, nego na geografsku dimenziju. Balkan je brigovlje na sjeveru Bulgarije. Po tom brigovlju, komu Bulgari velu Stara planina, je cio dio jugoistočne Europe dostao ime Balkanski poluotok.

Znatno jače nego Balkan dominiraju cijelo područje Dinaridi. Ov lanac brigovlja se proteže od rijeke Soče do Drima. Soča izvira u Sloveniji i se kod Trsta u Italiji uljiva u Jadran. Drim se u Albaniji uljiva s jednim rukavom u Jadran.

Austrijanski državni službenik Lovrenc Košir (1804. -  1879.) je pet ljet pred upeljanjem prve poštanske marke na svitu predložio predsjedniku ondašnjega ministarstva za financije i gospodarstvo u Beču, da upelja taksene marke, ke su u monarhiji jur upotribljavali i za frankiranje pisam. Predložio je, da se načinju prešane, papirne oštije, ke bi se prethodno platile, da bi pošta transportirala pisma. Bečanski dvor je pohvalio Koširovu ideju, ali odbio upeljanje poštanske marke.

Rodjenoga Slovenca Košira su (znamda na njegovu želju) premjestili u Milano, a kašnje pak u Zagreb. Onde je 40 ljet dugo djelao kot računovodstveni savjetnik i državni knjigovodja. Ali nije odustao od svoje ideje.