Mnogokrat iz dugčasa ili trudnoće nažgemo televizor. Ako prethodno študiramo televizijski program, u kom nam ništ ne nudu, televizor ne tribamo ni nažgati. Moremo se veseliti večeru prez televizije. Drugačije je dobro u mnoštvu ponudov odlučiti se za jednu jedinu emisiju izmed mnogih. Sami sa sobom se moremo dogovoriti, da ćemo potom ugasiti televizor. To moremo gledati i kot mali post za vrime korizme.
Svako ljeto 8. marca svečujemo Internacionalni dan žen, i to od 1909. ljeta početo. Zbog čega? Dokle žene nisu ravnopravne, nego diskriminirane i bijene, su potribni ovakovi signali. Žene mužem nisu ravnopravne niti u velikom, niti u malom svitu. Kako u njevom malom svitu, u njevi vlašći četiri zidi, izgleda, je istražila študija zavoda „Statistik Austria“. Žene danas investiraju prosječno dvanaest uri u tajednu u domaćinske posle, muži četire ure. Dica su pred petimi ljeti skoro tri ure u tajednu bila mamam na pomoć.
I divlje živine, lisica, srna, jelen i zec kašljaju, šmrcaju i imaju hunjavku, velu stručnjaki. Kad u zimi krma nastaje rijetka i kad je jako zima, se iscrpi imunski sistem divljih živin. Slab imunski sistem pogoršava betege, iako živine nimaju onu klasičnu prehladu kotno človik. Kad divlje svinje kišu i kašljaju, se zna da u njevi plući imaju črva, koga su si prisvojile žeralom.
Veli se, da je Gregor Veliki, jednoč papa Katoličanske crikve, sastavio katalog sedam smrtnih grihov: oholost, lakomnost, srditost, nasladnost (Wollust), požrtost, lijenost i nenavidnost. Nenavidnost je tako stara kot človik. To potvrdjuju miti iz starine i pripetenja iz Biblije. Kumaj su Adam i Eva utemeljili familiju, je Kain ubio svojega brata Abela — iz nenavidnosti, ar Bog da je favorizirao Abela. Človik je socijalno biće i svoj žitak prispodablja sa žitkom drugih ljudi. I tako gospa Nenavidić trača s poštarom: „Oooh, poglejte karta iz Dominikanske Republike! Gdo je u onde? Susjedi? Odakle su im pinezi? Ča nisu stoprv pohodili piramide Egiptoma?"
Gdo kani dugo živiti, on triba gajiti svoja prijateljstva. Študija renomiranoga australskoga sveučilišća u Adelaide-u „Flinders University“ je otkrila, da kontakt prijateljem človiku podužuje žitak za 22%. Sastanki s tovaruši i družicami, intenzivni razgovori pak otvorena i iskrena veza prijateljem poboljšavaju psihičko zdravlje i jačaju imunski sistem.
Balkan počinje na južnom kolodvoru u Beču, se veli u šali. Za ljude u Zagrebu Balkan počinje u Beogradu. Kad se govori o Balkanu onda se već misli na životne prilike, nego na geografsku dimenziju. Balkan je brigovlje na sjeveru Bulgarije. Po tom brigovlju, komu Bulgari velu Stara planina, je cio dio jugoistočne Europe dostao ime Balkanski poluotok.
Znatno jače nego Balkan dominiraju cijelo područje Dinaridi. Ov lanac brigovlja se proteže od rijeke Soče do Drima. Soča izvira u Sloveniji i se kod Trsta u Italiji uljiva u Jadran. Drim se u Albaniji uljiva s jednim rukavom u Jadran.
Austrijanski državni službenik Lovrenc Košir (1804. - 1879.) je pet ljet pred upeljanjem prve poštanske marke na svitu predložio predsjedniku ondašnjega ministarstva za financije i gospodarstvo u Beču, da upelja taksene marke, ke su u monarhiji jur upotribljavali i za frankiranje pisam. Predložio je, da se načinju prešane, papirne oštije, ke bi se prethodno platile, da bi pošta transportirala pisma. Bečanski dvor je pohvalio Koširovu ideju, ali odbio upeljanje poštanske marke.
Rodjenoga Slovenca Košira su (znamda na njegovu želju) premjestili u Milano, a kašnje pak u Zagreb. Onde je 40 ljet dugo djelao kot računovodstveni savjetnik i državni knjigovodja. Ali nije odustao od svoje ideje.
Jur je bilo 125 ljet, i to 29. januara ovoga ljeta, da je nimški inženir Carl Friedrich Benz predao prvi patent za vozilo, koga je gonio motor s nutarnjim izgaranjem (Verbrennungsmotor). Ideja nije bila nova. Mnogi su tada mozgovali, kako eficijentno hasnovati plinske motore. I Nicolaus Otto i Gottlieb Daimler su slišili med tehnički verzirane ljude. Ali upravo zbog patenta se Carlu Benzu javno pripisuje prvi automobil. Javnosti je njegovo cirka 1 PS jako vozilo s trimi kotači po prvi put predstavio u juliju, 1886. ljeta. Ali ona tada još nije bila oduševljena.
Morebit da Vaše srce skače kot divlje od zaljubljenosti i Vi ste željni izraziti Vaše slatke ćuti. Dobrodošli u kompliciranom svitu ljubavi! Još i književniki, državniki i mnogi drugi pismeni ljudi su se kroz povijest človičanstva natezali s ljubavlju. I oni su si stavljali pitanje kotno mi upravo: „Kako napisati perfektno ljubavno pismo?“. Zdesna u okviru morete štati model-pismo.
„Zahvalnost nije samo najveća od svih vrlin, nego i majka svih ostalih“, je rekao Marcus Tullius Cicero, ki je živio od 106. do 43. ljeta pred Kristušem.
Zahvalnost je u vjerski i filozofski teorija tokom cijele ljudske povijesti imala centralnu poziciju. Svaka vjera svita, svejedno je li mislimo na budizam, kršćanstvo, židovstvo ili izlam, zahvalnost gleda kot srce svojih naukov. Skoro svi biblijski psalmi na jedan ili drugi način izražavaju zahvalnost prema Bogu.
Stoprv nedavno se je i psihologija počela baviti sa zahvalnošću, ka je jedna crta človičjega karaktera.