Dugogodišnji predsjednik HKD-a NAPREDAK Beč, prof. Filip Zloušić 11. ožujka navršio je 60 godina. Tim povodom slavljenik najprvo je ozvao na misu u crkvu Am Hof a poslije toga na domje­nak u restoran Landsknecht svojih domorodaca Petra i Sanje Filipović. U sljedećem donašamo izvatke iz propovjedi odnosno hvalospjeva fra Željka Bakovića pri sv. misi.

„Večeras budimo kao obitelj, prijatelji i vjerni­ci ujedinjeni u radosti našega brata Filipa koji slavi 60 godina života jer to je i naša radost — radovati se jedni s drugima! Molimo zajedno Boga — Boga milosrda i ljubavi za snagu svjedočanstva i uvijek no­vu priliku otkrivanja tko sam i što želim biti. Ne­ka ova misa i večer pokažu snagu zajedništva u kojem čovjek postaje vidljivo lice Božje, dr­a­gi Filipe i dragi prijatelji, do­b­ro došli na molitvu zahva­lji­va­nja i ustrajnosti pokazati pra­vu sn­agu duha i prijateljstva!

Hatsko kolo, folklorna gru­pa (plesačka i tamburaška) je utemeljena 1994. ljeta, a  kumovao je tadašnji farnik u Pandrofu a kašnje i u No­vom Selu mr. Branko Kor­n­feind. Hatsko kolo ima da­nas kih 60 aktivnih članov a to kroz sve generacije — od najmladjih, Pelikanov, ča do najzrelijih po ljeti i iskustvu, Benjaminov.

ZAGREB — Kako smo jur pisali, urednik i pisac Stjepan Šulek je 13. oktobra svečevao  svoj 80. rodjendan. Po svojem političkom prisilnom odlasku iz Zagreba došao je 1957. lje­ta u Beč i je u Hr­vat­skom akademskom klubu pokr­e­nuo skupa s mladimi gradišćanskimi Hrvati, med njimi Ivo Sučić, Martin Prikosović i Nikola Benčić, kulturno-politički časopis Glas.

Jedan od peljajućih djelačev na hrvatskom narodnom po­lju, dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti dr. Nikola Benčić je 12. oktobra svečevao svoj 75. rodjendan. Akademik Benčić je znatno pridonesao otkrivanju i širenju povijes­ti, kulture i književnosti  gradišćanskih Hrvatov.

ŽELJEZNO — Rodjeni Nar­danac Nikola Benčić je pred 50 ljet doktorirao disertacijom o Mati Meršiću Miloradiću, ki ga sprohadja do dana današ­njega. Sastavio je dvi zbirke Miloradićevih jačak i ga u pre­davanji i članki predstavio kao pjesnika, učenjaka i znanstvenika. Jur kao student je Ben­čić redovito kopao u biblioteka i arhivi i znašati kamen­či­će za veliku sliku gradišćansk­o­hrvatske kulture i literature (© Hrvatska redakcija ORF-a Gr­a­dišće). Kao pedagog je to zna­nje i spoznaje širio med pripadniki narodne grupe.

Bivši predstojnik Zemaljsk­o­ga arhiva i Zemaljske bib­li­oteke u Željeznu, pravi dvor­ski savjetnik, dr. Ivan Seedoch je 13. oktobra svečevao svoj 75. rodjendan. U svojem znanstvenom djelu je stekao visok ugled kao istraživač zemaljske povijesti. Odgova­rajući geslu, da historija ni­gdar nije završeni proces, ju­bilar i dalje proučava povijest.

ŠTIKAPRON — Ivan Seedoch osnovnu školu je prebavio i rodnom mu Vorištanu a gimnaziju u Matrštofu, kade je maturirao. Potom je studirao latinski jezik i povijest na Be­čkom sveučilišću. 1962. ljeta je napisao disertaciju o povijesti vorištanske gospošćine za vri­me Esterházyjev. Mladi doktor se zaposlio u Zemaljskoj vladi.

PINKOVAC/ VELIKI PETAR­ŠTOF — U red slavljenikov ki su u augustu navršili 75 ljet se postavlja i Luka Knor, ro­dom iz Pinkovca, ki u zadnji ljeti živi u Velikom Petarštofu. Jubilar je bez sumlje jedna od blistajućih ličnosti naše hrvat­ske scene u Gradi­š­ću. Ali na­ža­lost ni­je bilo samo sunca u njegovom životu nego ponekad i hlada i sinja. Ali svojom otpornoš­ću i čvrstom vo­ljom je „naš Lu­ka“ sve to teško o­bla­dao i more se mirno reći da je to sunčano i sjajno prevag­nu­lo. To se ima kod jezuitov ško­lovani a pak kašnje izučeni sto­larski meštar zahvaliti naj­prvo svojim roditeljem u rodnom mu Pinkovcu, a na svaki način i sv­o­joj hižnoj družici Elizabe­ti, ka ga je ljubezno, ponekad i tvr­do i odlučna „sprohadja“ kroz život (ako je bilo potribno). Da je kao rodjena lutorka naučila hrvatski jezik uz Luku i njegove roditelje i da je to i vježbala uz svoju vrlo na­dare­nu i visoko školovanu di­cu, govori za sebe i o nje čvrstoj volji, ka ju je odlikovala i kao borca za hrvatsku stvar.

FILEŽ — U Filežu je folklo­r­na grupa Graničari 11. augusta svečevala 55. obljetnicu pos­to­janja. Grupu su 1958. ljeta ute­meljili školniki Franjo Palković i Štefan Kuzmić. Graničari iz Fileža slišu med najstarja hrvatska folklorna društva u Gradišću. Uz drugo je fileška folklorna i tamburaška grupa izdala nosač zvuka, CD s na­slovom »Naš zavičaj«.

BEČ/FRAKANAVA — Hrvatski pjesnik rodom iz Fraka­nave je nedavno svečevao svoj 85. rodjendan. Izašlo mu je šest knjiga, a pjesme i danas objelodanjuje u antologija, udžbeniki, Gradišće Kalendaru ili Hrvatski novinam.

Petak, 21. junija navečer pred 25. Festivalom hrvatske kul­ture u Devinskom Novom Se­lu, su u amfiteatru Muzeja Hrvatov u Slovačkoj svečevali 15. rodjendan folklorne grupe Črip pod geslom „No­vosielske“. Sadržajno je bio uru dužičak program posve­ćen novoseoskim jačkam. Publiku su oduševili dvi ko­reografije „Uspavanke“ i „Riekanke“ u izvedbi najm­a­njih Čripakov ki su se predstavili u novi nošnja pod pe­ljanjem Martine Karolusove. Inspiraciju za n­o­ve točkaste noš­nje su našli u arhivni slika s po­četka 20. stolje­ća.

BEČ — Rodjeni Čajtanac do­minikanac pater Inoncent Var­ga je 1. julija svečevao svoj 100. rodjendan. Tim povodom su mu subrati u dominikanskoj crikvi u Beču priredili svečanu Božju službu, ku je predvodio osobni prijatelj jubilara bečki nadbiškup kardinal Christoph Schönborn. Uz velik broj prijateljev, ki su došli na mašu i su pak jubilaru čestitali pri ag­api, je stigao i cijeli autobus pun s rodjaki i vjerniki iz južnogradišćanske Čajte, a med njimi i tamburaški sastav folklorne grupe Stalnost pod pe­ljanjem farnika i u Čajti, Čem­bi i Vincjetu mr. Branka Korn­feinda. Svirali i jačili su pri kraju maše kao i kod agape.