Rodjeni Stinjak je nedilju, 21. februara svečevao svoj 80. rodjendan. Uz brojne druge aktivnosti je bio dugoljetni aktivist Hrvatskoga kulturnoga društva u Gradišću i je bio povjerljivi blagajnik dru­štva. Premda mu zdravlje ne služi najbolje, dugoljetni kan­tor i jubilar se još svenek a­n­gažira na crikvenom podru­čju. Valentin Grandić je bio učitelj za ekonomske predmete na Terezijanumu u Ž­e­ljeznu a velikodušno podupi­ra i dobrotvorne akcije svojega brata F. Grandića „Ti­š­lira“ u afričkoj Burkini Faso.

Duhovnik jurske biškupije, pjesnik, literat, duhovni pe­ljač hrvatskoga naroda Gradišća, farnik u mirovini, Jo­ško Preč, svečuje 19. febru­ara svoj 90. rodjendan. Bio je i redoviti suradnik i dopis­nik Hrvatskih novin u vjerski nalogi.
JURA — Joško Preč je ro­djen 1926. na Undi u Prečevom stanu a za duhovnika je zare­djen 19. junija 1960. u stolnoj crikvi u Juri a svoju mladu ma­šu je svečevao 26. junija u domaćem selu.

U tekućem 2016. lje­tu slavit će Tamburica Cogrštof skupa sa svojih 20 mladih tamburašev u okviru brojnih priredab kroz cijelo ljeto svoj 45. jubilej postojanja. Ofi­cijelni start jubilarnoga ljeta je bio nastup na 69. Hrvatskom balu u Beču 23. januara ovo­ga ljeta. Jubilarni koncert će biti su­botu, 19. marca (19.30) u domaćem Cogrštofu.

Zagrepčani su umjesto „Radetzky-marša“, prvo izveli (takaj od istoga Straußa) — „Jelačić-marš“(!). Potom kad se je osobno uvjerila u kvalitetu zagrebačkoga orkestra… pozvala ih je čelnica salcbur­škoga kulturnoga saveza Eli­sabeth Fuchs. 100 metrov široka pozornica. Publika na noga“ (B. Pofuk). Pa još i Suppè…

UMOK — Hr­vatski aktivist i dugoljetni pre­d­sjednik Hrvat­ske samouprave u Umoku (Fertöhomok/Kleinandrä) na južnoj ubrovi Niu­zaljskoga jezera, Joško Jurinković svečevao je subotu, 11. apri­la svoj 80. ro­djendan. Uz čla­­ne obitelji i uz prijatelje je jubilaru čestitalo Hrvatsko kultur­no društvo Kajkavci, čiji je ute­meljitelj Joško Jurinković.

1989. ljeta je jubilar Joško Jurinković u do­maćem selu pokrenuo pjevačku grupu Tulipan. To je bio takorekuć preporod hrvatskoga jezika i kulture u Umoku, jer jur vrijeda po utemeljenju ove grupe se je pjevačem pridružila plesačka i tamburaška grupa. Ova cijela ekipa je danas poznata pod nazivom Hrvatsko kulturno društvo Kajkavci, jer Umočani pripadaju hrvatskoj dijalektal­noj grupi kajkavcev, dakle na mjesto ča ili što oni velu kaj.

U marcu o. lj. značajan životni jubilej, 80. rodjendan, slavi jedan od inicijatorov revitalizacije tr institucionalizacije hrvatske manjine u Slovačkoj republiki doc. inž. Juraj Cv­ečko, CSc. Ovom prilikom smo mu postavili n­­e­koliko pitanja, da bi ukra­tko predstavili život jubilara, nj­e­g­ovo djelo tr doprinos društvu i prije svega hrvatskoj ma­njini u Slovačkoj. Pred 80 ljet, nedugo pred protulićnim ekvinocijem, se je u obitelji Cvečko u Devinskom No­vom Selu rodilo jur osmo dite po redu, sposobno za život, us­pješno u školi, angažirano jur u mladosti. 

Rodjeni Šibenčanin je po završeneoj Muzičkoj aka­de­mije u Zagrebu kao talentirani glazbenik od 1965. do 1968. bio asistent kod Herberta v. Karajana u Salzburgu pri »Sal­zburškom festivalu«. Na­dalje je 1975.-1977. bio asis­tent kod poznatoga dirigenta Ka­rla Böhma. Njegov talent su uočili i poznati dirigenti kao Milan Horvat i Lovro pl. Matačić (obadvojica su načinili veliku karijeru u Au­striji dirigirajući na Državnoj operi u Beču) tr je i kod njih učio dirigiranje.

Biškup u mirovini dr. P­a­vao Iby je pe­tak, 23. januara svečevao svoj 80. ro­djendan (* 1935. ljeta u Raj­nofu). 24. januara 1993. su ga zaredili za biškupa i na­sljednika Štefana László-a. Iby je 17 ljet dugo peljao Bi­škupiju Željezno. 1999. je uz druge akcije pokrenuo „dijalog za Gradišće“. Pavao Iby se je trsio, da pri hrvatski priredba služi mašu po hrvatsku. Dijeceza Željezno se je zahva­lila Pa­v­lu Ibyju sa svetačnom sv. ma­šom nedilju, 25. januara u Stolnoj crikvi u Željeznu.

Rodjeni Velikoborištofac dr. Jandre Karall je 1958. ljeta zaredjen za duhovnika. Slu­žbovao je u Velikom Petar­štofu, Rohuncu, Štikapronu i Bandolu. Na Bečkom sve­u­čilišću je Jandre Karall napisao 1967. ljeta disertaciju o vjerskoj književnosti tada­šnjih zapadnougarskih i da­nas gradišćanskih Hrvatov do početka 19. stolj. Zna­n­stveno se je bavio i drugimi gradišćanskohrvatskimi temami i je redovito pisao vje­r­ske članke u Crikvenom gl­­asniku a piše i za Hrvat­ske novine. Danas u mirovini živi u južnogradišćan­skom Ketelju (Neumarkt im Tauchental).