Ča za gradišćanske Hrvate znači hrvatska ćirilica, najbolje nam pokazuje nje dokumentiranje kao njevoga vlastitoga pisma u zapisu »Klimpuškoga misala« iz 16. stoljeća. Diplomatska hrvatsko-ćirilička pisma u bečkom Arhivu Doma, Dvora i države (Hhsta) i u drugi arhivi — ka je pisao npr. Jerolim Zadranin, a ima ovde čagod i od Nikole Jurišića — još uvijek čekaju na svoje buduće istraživače. Od tiskanih knjig uzmimo za primjer hrvatsku protestantiku na ćirilici u Aust. Nac. Biblioteki (Önb).

Glagoljica je najstarije slavensko pismo, a u Biogradu je benediktinski samostan sv. Ivana Evandjelista od 1059. bio glagoljaški. U 13. stoljeću po razaranja samostana benediktinci su se iz Biograda sklonili na otok Pašman (nedaleko Zadra) i na brižuljku Ćokovac uz kapelu sv. Kuzme i Damjana nastavili glagoljašku tradiciju. Ovde su i ostatki ženskoga benediktinskoga samostana sv. Tome.

Biogradsko područje postaje jezgra glagoljaštva, med najsnažnijimi područji glagoljaštva. Glagoljica je pismo, kim se Hrvati služu jur prik tisuć ljet. Njom su se pisali staroslavenski teksti hrvatske redakcije, osobito crikvene bogoslužne knjige, i hrvatski teksti najrazličitijih namjenov.

Po 17. put su u Koljnofu priredili naticanje u lipom govoru i recitiranju s nazivom »Mihovil Naković«. Ovo regionalno naticanje je mišljeno za hrvatske školare od 6 do 14 ljet. Pedagoški institut u Sambotelu organizira naticanje skupa s nadzornicom za hrvatsko školstvo u ugarskom dijelu Gradišća, E. Horvat Pauković iz Petrovoga Sela. Ovo naticanje je pokrenulo Društvo Grad. Hrvatov u Ugarskoj po ideji M. Bölcs.

Napretkova Glavna podružnica Beč obilježila je 120. godišnjicu rodjenja Ive Andrića, nobelovca i stipendista Hkd Napredak. U srijedu, 17. listopada održano je predavanje u prepunoj dvorani Hrvatskog centra u Schwindgasse 14. Med gosti u dvorani bio je veleposlanik Republike Hrvatske u Austriji Nje. E. Gordan Bakota, a iz Veleposlanstva Bosne i Hercegovine gdja Mevlida Jerlagić. Nazočne je pozdravio Filip Zloušić, predsjednik Hkd Napredak Austrija Beč. Po kratkom uvodu doc. dr.

Na poziv Znanstvenoga instituta gradišćanskih Hrvatov u Gradišću i u suradnji s Hrvatskom maticom iseljenika (u socijalnom centru u Trajštofu), petak, 11. maja je gostovala mlada hrvatska znanstvenica dr. Aleksandra Ščukanec iz Zagreba. Zainteresiranoj publiki je predstavila svoju knjigu, ka temelji na disertaciji o temi »Njemačko-hrvatski jezični dodiri u Gradišću«.

Vrsni uvod u ovu tematiku je dao dugoljetni suradnik Zigh-a i jezikoslovac mr. Ivo Sučić (v. zdola):

Iz tiska je izišla knjiga dr. sc. Aleksandre Ščukanec »Njemačko-hrvatski jezični dodiri u Gradišću«, čija je gradja rasporedjena na 432 stranice. Opsežna monografija daje cjelovitu suvrimenu sliku stanja gradišćanskohrvatskoga jezičnoga blaga i dominantnih procesov u njegovoj kulturološkoj dimenziji početkom 21. stoljeća, unutar germanofone zajednice u Austriji. Knjigu je objavila Hrvatska matica iseljenika uz potporu Znanstvenoga instituta Gradišćanskih Hrvatov iz Trajštofa, kao i Austrijskoga kulturnoga foruma sa sidišćem u Zagrebu.

ŽELJEZNO — Ovoljetno naticanje u strani jeziki, tzv. Sprachencontest za sridnje i više stručne škole se je 9. februara po 12. put održao u Pedagoškoj visokoj školi u Željeznu. Hrvati su po četvrti put sudjelovali. Školarice i školari su se naticali u šest jezikov. Svaka škola je mogla javiti po dva kandidate. Za hrvatski jezik su se naticale Trgovačka akademija Matrštofa, Gornja Pulja, Santalek i Željezno, viša škola za ekonomska zvanja Theresianum Željezno i Sridnja trgovačka škola Željezno. Sve skupa se je naticalo 11 školaric i 2 školari.

VELIKI BORIŠTOF — Hrvatsko štamparsko društvo odibralo je letošnju svoju generalnu sjednicu u Velikom Borištofu (8. decembra), da bi ujedno prezentirali i Gradišće Kalendar za 2012. ljeto a takaj i knjigu »100 ljet Hrvatske novine«. Mr. Marin Berlaković je u svojem diplomskom djelu pokazao i dokazao, koliko su ove novine učinile dobroga od početka do danas, koliko su bile važne i potribne — a koliko to važi i za budućnost. Ta njegova ispitivanja, istraživanja, saznanja i spoznaje sada imamo pred sobom u proširenom obliku i kao knjigu. Na tom mu je srdačno zahvalio i predsjednik Hštd-a, mr. Ivica Mikula, ki se je jako zalagao za to, da bude tiskana ova knjiga u okviru izdavačke djelatnosti ovoga izdavačkoga društva a glavni urednik Hrvatskih novin Petar Tyran si želji da čim već ljudi čita ovu knjigu i da se more najti u čim već i javnih i privatnih knjižnic. Ovo djelo opisuje nastanak i povijest razvitka gradišćanskohrvatskih novin a se u ovom djelu točno opisuje i primarna literatura.

Velikom skupnom priredbom na Pedagoškoj visokoj školi u Željeznu počelo je 13. i 14. oktobra o. lj. djelo djelatnih grup na teme: Jezični portfolio i opisi kompetencijov za podučavanje jezikov narodnih grup.

Pri 2. medjunarodnoj Kroatološkoj konferenciji u Zagrebu (29. IX. - 1. X.) u Campusu Zagrebačkoga sveučilišća je bila tema „Hrvati izvan Hrvatske“. Veliku pažnju su posvetili problemu očuvanja hrvatskoga jezika, pred svim i u Gradišću, Austriji. Pri ovoj trodnevnoj konferenciji je sudjelivalo nekoliko desetak znanstvenikov i istraživačev.

Iz Austrije su sudjelivali znanstveniki Nikola Benčić, Robert Hajszan, Georg Holzer, Zorka Kinda-Berlaković, Gerlinde Stern-Pauer i Robert Sučić.