U novom djelatnom ugovoru dolnjoaustrijske koalicije potribuju ÖVP i FPÖ obavezno nimški jezik kot razgovorni jezik i u pauza na svi škola. Sada postoju protesti direktorov, učiteljev i narodnih grup.

St. Pölten/Željezno – Polag skupnoga dogovora med Narodnom strankom i Slobodnjaki kanu od školov u Dolnjoj Austriji potribovati, da u okviru školske autonomije u svoje domaće rede zapišu nimški kot razgovorni jezik u pauza. Ovo je jur dugoljetni dio stranačkoga programa FPÖ-a.

Nakanu u Dolnjoj Austriji odbijaju pred svim direktori i učitelji. Za zastupnika svih BHS direktorov u Dolnjoj Austriji, Wolfganga Bodaia, ne odgovara ov diktat od odzgor smislu školske autonomije. Polag te autonomije odluču školari, učitelji i roditelji regule za svaku školu, a ne vlast.

Protesti direktorov i zastupničtva

U Dolnjoj Austriji je ov postupak prik školske autonomije jedina moguća varijanta, jer polag sadašnje savezne političke situacije je obavezna odredba ministra za sve škole za nimški kot jezik u pauza odnosno minjanje zakona o podučavanju u ta smjer jako nevjerojatan.

„Ovo je čist populizam. Ovo se ne more ostvariti, a još manje kontrolirati”, tako Bodai. Slično to vidi i Isabella Zins, ka je govoračica za AHS direktore. Ona ne pozna ni jednu študiju ka bi potvrdila smisao u ovom postupku za poboljšanje znanja nimškoga jezika. Ovo bi znatno otežavalo vezu med školari i učitelji, ako bi učitelji morali biti u pauza jezična policija, tako Zins dodaje.

Nasuprot, ovakove zabrane korišćenja svojega prvoga jezika osramoćuju dicu ka nimaju nimški kot prvi jezik i dica nastaju sve već nesigurna, tako lingvistica Verena Blaschitz.

Paul Kimberger, vrhovni zastupnik učiteljev, se i pita, ča će učitelj stvoriti, ako se školar ne pomina po nimšku. Će mu dati učitelj organski mandat?

Frontalni napad na narodne grupe

Ne samo direktori i učitelji u Dolnjoj Austriji su protiv ove nakane nove dolnjoaustrijske vlade, nego i Martin Ivančić u svojoj funkciji kot govorač Stalne konferencije predsjednikov Savjetov za narodne grupe, vidi u ovom napad na narodne grupe: „Ovo je opći napad na demokraciju i dodatno frontalni napad na povijesno zrašćenu šarolikost austrijskih narodnih grup u posebnom. Ovo je korak ponajzad u čase, u ki već nijedan pametan človik ne kani živiti”.

Slične nakane u Beču, Štajerskoj i Gornjoj Austriji

2015. ljeta, kad je FPÖ došao u zemaljsku vladu u Gornjoj Austriji su političari imali slično potribovanje. Da se juristički ovo potribovanje realizira nije bilo moguće, zbog napomenov ustavne službe Saveznoga kancelarstva.

U prilično isto vrime je Zemaljski školski savjet u Štajerskoj preporučio školam da potribuju u svoji domaći redi nimški kot jezik u pauza.

Ministarstvo za obrazovanje i žene je odsudilo ov postupak: „Nimški kot jedini dopušćen jezik izvan podučavanja u školi odnosno zabrana odredjenih ili već jezikov u okviru domaćega reda je suprot poštovanja privatnoga i obiteljskoga žitka polag članka 8 Europske konvencije za ljudska prava i članka 1 Saveznoga ustavnoga zakona o pravu diteta i dakle nedopustljivo”.

Tu nezakonitost je istaknuo i Ivančić: „Ovo kaže pogibelan razvitak u smjer politike razdvajanja društva i oportunističko nemarnim zahadjanjem s osnovnimi pravi. Mi odsudjujemo ov napad na obrazovne institucije narodnih grup i potpalivanje u smjer desničarskoga raskolja društva”.

Tako potribuje Ivančić od ministarstva za obrazovanje da prepriči ov razvitak i da poduzme mjere da se ovakova potribovanja ne moru realizirati. Nadalje potribuje Stalna konferencija predsjednikov Savjetov za narodne grupe od nadležnoga ministra brzo djelovanje i prepričenje raskolja društva na svi područji.

Nadležni ministar Martin Polaschek ne vidi potriboću za djelovanje savezne politike. On govori o interesantnom postupku, kade će se viditi kako će funkcionirati.

Veliko odobrenje Austrijancev

Polag online ispitivanja novin heute.at je 78% štiteljev za ovo rješenje, ada da se mora pominati nimški u pauza. 17% je suprot.

Sve manje školarov s nimškim prvim jezikom

U prošli ljeti se je znatno povišio broj školarov, ki nimaju nimški kot prvi jezik. U Beču pred 20-imi ljeti svako treto dite nije imalo nimški kot prvi jezik, u medjuvrimenu je to jur većina svih školarov. U prošlom školskom ljetu je to bilo 129.774 školarov, odnosno 52,9%. Beč ima tim najveći porast u prispodobi s drugimi Zemljami.

Gradišće, prem da je većjezično, se najde med zemljami s najmanjim udijelom školarov bez nimškoga prvoga jezika. U školskom ljetu 2021./22. je bilo 5.958 školarov od 34.945 prez nimškoga prvoga jezika. U prošli petnaesti ljeti se je minjao postotak od 10,3% na 17,3%. Skoro isti razvitak imaju Dolnja Austrija, Štajerska, Tirolska i Koruška. Malo viši postotak imaju Gornja Austrija i Solnograd, a slično austrijskom prosjeku, ki leži aktualno kod 26,9% je Vorarlberg.

Kristijan Karall