Ministrica za Europu, integraciju i obitelji Claudia Plakolm odgovorila je na parlamentarni upit zelene poslanice Olge Voglauer.

BEČ – Koncem junija ovoga ljeta je postavila poslanica u Narodno vijeće i govoračica za narodne grupe Zelenih parlamentarni upit ministrici Claudiji Plakolm. Uzrok su bila skraćenja podupiranja za narodne grupe. Voglauer se je u svojem upitu odnosila na razdoblje med 2013. i 2025. ljetom i pita o sastavljanju Savjeta za narodne grupe.

Plakolm se u svojem odgovoru odnosi na Zakon o narodni grupa i ne odgovara koliko ljudi se je naticalo u spomenutoj periodi. Plakolm naime s pravom argumentira, da se savjetnice i savjetniki ne natiču, nego imenuju. Osobe se samo onda ne imenuju za Savjet, ako ne ispunu preduvjete. Kako se zahadja s izborom ljudi, ako je već ljudi nominirano od društav, o tom nije odgovora.

U slučaju hrvatskoga savjeta naime u zadnjoj periodi dva hakovci, iako nominirano od trih društav kot i druge savjetnice i savjetniki, nisu bili imenovani u Savjet. U pogledu na starosnu strukturu i spolnu ravnotežu je HAK ončas prigovarao novomu Savjetu. Prigovor HAK-a je ončas ostao bez posljedic. HAK-u bi ončas jedino ostalo, da ide pred sud, ča nije činio.

Prijedlogi za reforme

Savjet za narodnu grupu od samoga osnovanja u 1990-i ljeti stoji pod kritikom. Je li su savjetnice i savjetniki od 2013. ljeta predložili moguće reforme odnosno je li je savezno kancelarstvo prosilo za preporuke, o tom nije odgovora. Plakolm spominja mogućnost preporukov u vezi s podiljenjem podupiranja za narodne grupe.

Zvana toga da informiraju savjetnice i savjetnike pred naredbami pravnih odredbov ili plani na području podupiranja. U vezi s prijedlogi za reforme ukazuje Plakolm na web-stranicu parlamenta.

Ministrica na sjednica?

Na upit Voglauer, koliko puti je odgovorni ministar ili ministrica bila od 2013. ljeta na sjednica Savjeta isto nije bilo odgovora. Kot je izjavila Plakolm, nije predvidjeno sudjelovanje ministrice polag poslovnoga reda. Plakolm je spomenula redovitu izmjenu sa savjetnicami i savjetniki. Ovakov sastanak samo s predsjedniki Savjetov se je zadnji put održao 24. julija. Plakolm sama nije bila nazočna. Kot je rekao predsjednik hrvatskoga Savjeta Joži Buranić, je to bio poseban sastanak zbog kritike na skraćenju subvencijov.

Sudjelovanje u obrazovni pitanji

Je li je bilo mjerov, kako povećati sudjelovanje narodne grupe u obrazovni pitanji, o tom nije odgovora, ar polag Plakolm je na tom mjestu odgovorno ministarstvo za obrazovanje. Savezno kancelarstvo da je ipak u stalnoj izmjeni sa savjetnicami i savjetniki.

Skraćenja podupiranj za narodne grupe

Najveća točka ljetošnje manjinske politike, izazvalo je čuda pitanj. Plakolm brani skraćenja u pogledu na čemernu financijsku situaciju u Austriji. U pogledu na inflaciju računa Plakolm drugačije nego zastupničtvo narodnih grup. Pokidob da se je 2021. povišila subvencija – pred tim skoro 30 ljet nije bilo izjednačenja na inflaciju – se je podupiranje za narodne grupe u razdoblju od 2020. do 2025. ljeta povišila za 96,6%, ča je već nego inflacija.

Ako se računa inflacija u razdoblju 2021. do 2025. ljeta, broji pravoda izgledaju drugačije. Plakolm nadalje tvrdi, da su savjetnice i savjetniki 23. aprila 2025. ljeta bili informirani o mogući skraćenji. Tomu prigovara hrvatski predsjednik Buranić, ki je sam bio na spomenutoj sjednici: „Reklo se je, da se neće povišiti. Da će se konkretno šparati to nisam čuo.“

Gdo i kako se ocijenu projekti?

Dokle je za obično podupiranje za narodne grupe odgovoran Savjet za narodne grupe, ki daje preporuke, nije javno vidljivo, gdo odlučuje o drugi lonci. Ovde govori Plakolm o stručnom odijelu, ki odlučuje. Kriterije da su vidljive na njevoj web-stranici. Težišća tih lonac odlučuje savezno kancelarstvo u suradnji sa Savjeti.

Plakolm je u odgovoru i objavila broj neodobrenih projektov. U loncu „Dodatna sredstva“ je bilo odbijeno 20 projektov. Od prošenih 4,2 milioni eurov su se isplaćali dva milioni. Kod podupiranja za narodne grupe je odbijeno samo pet molbov, a tri milioni eurov manje se je isplaćalo nego je bilo prošeno.

Tereza Grandić