Prošlu subotu je Zbirka sakralne umjetnosti predstavila novu izložbu ku su muzički oblikovali Šari Stinjaki. Prilikom toga je prisički farnik referirao o trojstvu pakla, purgatorija i neba.

PRISIKA – Je li bi tribao pakao ili nebo biti na prvom mjestu u naslovu, o tom se je skoro u šali pravdalo na prezentaciji ove privrimene izložbe u Prisiki. Na sam Dan muzeja, 18. maja, je onde Zbirka sakralne umjetnosti Hrvatov u Madjarskoj priredila otvaranje izložbe, ka je posvećena i 300. obljetnici rodjenja redovnika Eberharda Marije Kragela, autora knjige „Czetveroversztni duhovni persztan“. Priredbu u zadnjem dio muzeja su otvarali i oblikovali peljač muzeja Andrija Handler, farnik sela László Dömötör, etnolog Šandor Horvat i vokalni sastav Šari Stinjaki.

Barokna predstava četirih poslidnjih

Prisički farnik László Dömötör je po uvodni riči Handlera govorio na madjarskom jeziku o trojstvu pakla, purgatorija i neba i je povezao ove predstave s 21. stoljećem. Dalje je išlo najpr u muzeju. Etnolog Šandor Horvat je onde oblikovao jednu hižu s informacijami o Eberhardu Mariji Kragelu kot i o predstava purgatorija, pakla i neba kod Hrvatov, a to na crikvenom polju kod i med narodom.

Osebujni interes je prouzrokovao dio kipa u drivo urezanih trih figurov u purgatoriju, koga je Šandor Horvat mogao posuditi. Zanimanje je bilo zato tako veliko, ar je kusić pronajden u Hrvatskom Židanu i već se ne zna, kade je onde koč bio. Zanimljive objekte iz Budimpešte, naime tikvove maske smrti, su isto privukli pažnju. Ljudi, bijelo obličeni i s ovakovimi maskami pred obrazom su tako na primjer pohodili kao smrt svadbe i ljude upozoravali na zadnju uru. Pri tom da su jačili posebne jačke, tako Horvat. Horvat je u drugom dijelu programa i predstavio Kragelovu predstavu „četiriih poslidnjih“, ada neba, pakla, purgatorija i sudnjega dana. Pročitao je pasaže iz knjige i je objasnio baroknu simboliku za muku kot su to na primjer črv ili salamandar.

Tu simboliku su u neki dijeli predstavili Šari Stinjaki. U malom sastavu od šest osob su predstavili stinjačke pogrebne jačke i jačke za žalovanje iz CD-projekta „Zbogom ostan lipo polje“ i ovako ljude otpeljali u svit žalovanja. Izložba se more pogledati do konca septembra u Prisiki.

Tereza Grandić