Zdrava zemlja je temelj rodnoga kuhinjskoga vrta. Nač nas more ovakova krtorovina opomenuti, o tom već u ovom izdanju.

Vrtljarske teme se ponavljaju, ar još (!) imamo prilično redovite ljetne dobe i s tim funkcionirajuću prirodu, ka hvalabogu preuzame čuda djela za nas. Na ovom mjestu mislim uvijek na regije na svitu, kade ljudi moraju oprašiti sadovne vrte, da bi uopće imali sadja. A dokle gledam kraljicu bumbaricu, kako kot prva po sinokoša išće stanje, imam ljetos po prvi put drugoga gosta pomoćnika u vrtu.

Jur u jeseni se naime krt nastanio ravno med mojimi gredicami. Najkasnije od Miloradića znamo, da je samo mali kvar, kad vene klica po gredica. Krta mar je vrtljarici dar je novo geslo. Krt je svojim djelovanjem u vrtu naime upozorio, da su zemljene prilike jako različne. Krt naime za par žrtvovanih zakopanih raslin načinja besplatnu analizu tla. Kakova farba ima krtorovina i kako izgleda ta zemlja? Kad sam tu zemlju krtorovine koristila za posijanje paprike i paradajzov (prvi važni tip), opazila sam različne farbe zemlje u različni dijeli vrta. To je logično, ar vrt je postepeno narastao i neke grede su jednostavno dostale već pažnje nego druge.

Zdrava zemlja, zdrava hrana

Prostim okom se more ocijeniti ovakova krtorovina. Je jako tvrda i žutkasta, črljenkasta? Onda je udio gline velik. Drugu pojavu – laki pijesak – još nisam nikad doživila, ipak ovde živimo u raju ilovače. Svejedno glina ili pijesak, plodno tlo triba veliki udio humusa. Črna zemlja je plodna zemlja, to su nas jur naše babe učile. Protuliće je dakle dobro vrime da nanosimo debeo sloj humusa. Ilovaču razrahli humus i doprimi zrak u tlo. Laki pijesak nastaje teži, ar humus jako dobro vodu primi. Ako je zemlja jednoč rahla, onda ju već nije potribno obdjelati. Primarno je onda važno, da je uvijek pokrivena – ili raslinami ili nanošenim organskim materijalom – da se tlo ne more isušiti i organizmi pod ovom pokrivačom dobro djelati. Onda bi i rasline morale biti zdrave. Pokus je na svaki način vridan.

TG