Grah je zdravo i hranjivo povrće, ko bi se moralo većkrat nahadjati na stolu. Sada je pravo vrime za sitvu.

Prošli vikend sam gledala svojega susjeda kako kopa i sadi, dokle sam ja sidila udobno u fotelju. Onda me veljek ulovilo čemerno dušno spoznanje, da bi i ja morala ča djelati u vrtu. Ada sam pretresla glavu za raslinami, ke se daju sada početkom maja još uspješno posijati. A jedna takova raslina je grah ili pažon ili fažon ili fržon – komu kade u Gradišću kako.

Otkad stvara zeleni smrdljivac u mojem vrtu, sam pauzirala sitvu i uzgoj svake vrsti graha, ar su oni uvijek bili prvi izbor smrdljivca. To je po mojem mišljenju smanjio broj ove vrsti stjenic (Wanze) kod nas. Ipak, grah je jako obljubljen u našoj kuhinji i vrtlarenje ne bi bilo tako zabavno, ako se ne bi ništ novoga (staroga) probiralo. Dakle ziberite si svoje vrsti graha.

Za čiste početnike: Grah more rasti u niskoj i visokoj kulturi. Ovisno o tom, triba malo manje mjesta (niske) ili mogućnost za plaznjenje (visoke). Grah se more posijati direktno u zemlju. Temperatura za to neka bude na kih 15 stupnjev. Pokidob je ljetos osebujno suho ljeto, isplati se ga nakvasiti prik noći, da bi sime imalo dost vlage za početak.

Mlade klice graha su obljubljene kod puži. Uspješnija alternativa u pretprošli ljeti je bila ta, da sam je posijala u mali čripi. U črip od 10x10cm stavljam 4 do 5 košćic. Optimalno nica svako sime i cijeli črip sadim onda u jednu jamu. Ove rasline, osebujno kod niskoga graha, ćedu se ovako jedna drugu štabilizirati i ne tribaju nikakovu baticu. Čim su rasline malo više, je nagrnjavam za još veću štabilizaciju. Visoke kulture sadim uz kukoricu, uz gradju, ku onda po potriboći produžim s malimi baticami.

Grah je zapravo jednostavna kultura, ne triba čuda hranjivih tvari, ada ga ne triba gnojiti, a ako ga ne napadaju neki škodljivci, prez problemov će rasti i jako lipo cvasti do jesen.

Kako će ljetos kod mene biti? Pitajte još jednoč na jesen…

Tereza Grandić