Iako smo očekivali čuda reakcijov, ostalo je kod jedne jedine iz hrvatskih krugov. Čini se, da falu ideje u pogledu na manjinsko školstvo i uspješno podučavanje hrvatskoga jezika: Dokle se jedni fokusiraju samo na Beč, ne znaju drugi, kako u Gradišću bolje djelati – najbolje pravoda skupa. U pogledu na ovu situaciju skraćenja stranih jezikov – i hrvatskoga – u gimnazija Hrvatice i Hrvati nimaju veliko podupiranje od drugih manjin. Slovenci imaju sa Slovenskom gimnazijom i trgovačkom školom Št. Peter Drugi sistem. U Gradišću je od gimnazijov samo u Dvojezičnoj gimnaziji u Borti hrvatski nastavni jezik. Moglo bi se sada reći, da se je u Gradišću predugo forsirao hrvatski kot strani jezik, da bi se jezik mogao podučavati u zanimljivo vrime, a ne opet jednoč kot zadnja ura u petak otpodne.
Svim nam je jur dugo poznato, da bi sustav manjinskoga školstva tribao ideje. Imamo sridnje škole od sjevera do juga, ke, čini se, uspješno nudjaju hrvatsku ili i/ili dvojezičnu nastavu. Velik broj školaric i školarov u Velikom Borištofu još i kaže na škulju, ka je nastala, otkad gimnazija u Gornjoj Pulji već nije „panonska“. Ali kade nastavljaju ove školarice i školari svoju izobrazbu? Jedino na jugu bi Dvojezična gimnazija bila opcija, ali i ovde je to rijetki izuzetak.
Č ini se, da postoji premišljavanje, da je osam ljet podučavanja hrvatskoga jezika dost. Za nimški to opet jednoč nigdo ne bi tvrdio.
Na sadašnju situaciju se je do sada javio samo HKD. Uzrujavanje je bilo prilično blago. Pravi trenutak da bi se premišljavalo u sustavnom minjanju u podučavanju. Kvaka je, da je naporno. Premišljavanje o manjinskom školstvu u Gradišću tribalo bi čuda napora, čuda lobiranja i bi se tribalo podrobno izdjelati – to je veliki posao i znatno teže nego friško potpisati i potribovati hrvatske jačke u ORF-u. Ne, da to ne bi bilo važno, ali gdo će je prepoznati, ako nije ljudi u škola ki ćedu se na tom jeziku obrazovati? Gdo će štati ove rede, ke pišem, ako nikoga nije, ki se je naučio čitati na našem jeziku? A i stalna produkcija školskoga materijala ne stoji za to, da skratimo ure uprav toga predmeta.
U Tirolu se zalažu znanstvene i obrazovne institucije za „strani jezik“ talijanski, u Gradišću je prilično tiho. Tema skraćenje ur kod hrvatskoga jezika je teška tema s mnogimi problematikami. Krpati bi se naime moglo na svi strani.
A do sada nije nikakovoga društva ili osobe, kade bi se nadregionalna društva obisiti. Ali uprav zato bi mogla biti vridna suradnja nadregionalnih društav kot su to HKD, HNVŠ ili HKDC. To su društva, ka bi spajala sve kompetencije manjinskoga školstva, dobre veze u skoro sve vladajuće stranke i moći poznatoga imena med Hrvaticami i Hrvati. Dajte nam ča za obisiti!