Zemaljski sabor će se na dojdućoj sjednici baviti novim nastavnim planom, ki naliže i hrvatski jezik. Ministar Wiederkehr je u medjuvrimenu jur objavio dotični plan.
Željezno/Beč – Prvoga aprila je ministar obrazovanja Christoph Wiederkehr objavio reforme nastavnoga plana od školskoga ljeta 2027/2028. Sada objavljeni plan je po veliki protesti pred svim sa strani podupirateljic i podupirateljev latinskoga jezika znatno ublažen. Novi predmet „Mediji i demokracija“ će biti zastupan dvi ure u nastavnom planu. Informatika će dostai jednu uru već. Da ne bi se vrimenski opseg proširio je na početku bio plan, da se skratu ure latinskoga odnosno drugoga stranoga jezika. Po gradišćanski škola u Gornjoj Pulji, Željeznu ili Matrštofu je drugi strani isto hrvatski jezik. Prvi plan bi onemogućio maturu u ovi predmeti. Sada je plan, da se latinski odnosno drugi strani jezik skraćuje za dvi ure, a i jedna daljnja ura bilo kakovoga predmeta se mora skratiti. Matura bi ovako ostala moguća, iako bi učiteljice i učitelji morali s dvimi urami manje spraviti školarice i školare na istu razinu znanja.
Školska autonomija
Nastavni plan po škola će u stvarnosti drugačije izgledati. U školskoj svakidašnjici se naime samo 10% škol drži predanoga nastavnoga plana. U okviru školske autonomije moru predmet „mediji i demokracija“ upeljati ili u drugom predmetu, na primjer kot dio nimškoga jezika ili povijesti, ili skratiti ure drugomu predmetu od latinskoga ili stranih jezikov. Predmet nimški bi se tako na primjer mogao zvati „Nimški i mediji“. Škola mora koncem konca samo dokazati, da je sadržaj novoga predmeta bio upeljan u nastavnom planu škole.
Praksa potribuje lobiranje
U praksi će ovo rješenje ada pokazati, kako dobro ili čemerno znaju učiteljice i učitelji vabiti za svoje predmete. Škole s angažiranimi ili dobro povezanimi učiteljicami i učitelji latinskoga ili i hrvatskoga jezika bi ovako mogle ostaviti sadašnji nastavni plan. Lobiranje za hrvatski predmet će se ada odrinuti od savezne razine u pojedine škole.
Skraćenja i tema u zemaljskom saboru
Iako je nastavni plan jur objavljen, u gradišćanskom zemaljskom saboru ćedu skraćenja biti tema pri dojdućoj sjednici sabora. Poslaniki u zemaljski sabor Roland Fürst (SP), Christian Ries (FP), Bernd Strobl (VP), Wolfgang Spitzmüller (Zeleni) ćedu predložiti molbu, ka bi sudeći po involvirani stranka morala dostati većinu. U nacrtu piše: Gradišćanske učiteljice i učitelji AHS-ov su se obratili govoračicami i govoračem narodnih grup u zemaljskom saboru za pomoć. Gradišćanski zemaljski sabor će preuzeti svaku inicijativu, da neće dojti do skraćenja kod uri hrvatskoga ili madjarskoga jezika.“ Sabor se pri tom poziva na Ustav kot i na Zakon o manjinskom školstvu i kani potribovati od zemaljske vlade, da neće biti skraćenja kod jezikov narodnih grup kot i za obavezno uključenje zastupničtva narodnih grup.
Je li će ov mogući zaključak još uticati na jur gotovi i prezentirani nastavni plan je upitno. Mogućnost bi bila, da bi odluka mogla uticati na individualne nastavne plane u pojedini škola.
TG