Svakoga početka decembra potriban je isti komentar. Svakoga početka decembra se naime podiljuju subvencije za narodne grupe. Dodiljuje je Savjet za hrvatsku narodnu grupu, gremij kim od pandiljka predsjedava Novoselac Harald Ladić od Hrvatskoga kulturnoga i dokumentarnoga centra. Dodjela je kot svako ljeto ostala prilično ista, pinez je premalo (za kih 30%), a tako ostajemo kod uhodanoga načina, da društva dostaju već ili manje istu svotu kot lani.
U jednoj državi dalje u Budimpešti svečevala je Hrvatska državna samouprava 30. obljetnicu postojanja. Samouprava ima svoje državne institucije rasporedjene po svi regija, kade živu Hrvati. Tako na primjer Sakralna zbirka u Prisiki. Milan Bošnjak iz Državnoga ureda za Hrvate izvan RH, veleposlanik Mladen Andrlić i predsjednik HDS-a Ivan Gugan su u svoji svetačni govori bili složni, da je ovakov način državnoga, odibranoga zastupničtva manjin, jedan od najboljih u Europi. Je li je ov način uspješniji u manjinskom djelovanju je teško procijeniti, ča je jasno je, da daje manjini veću samostalnost i odredjenu dugoročnu sigurnost. Naši Hrvati u Madjarskoj se s pravom smiju činjenici, da se neodibirano zastupničtvo manjin u Austriji prvenstveno bavi i kara za pitanjem: Gdo će dobiti koliko? Ako takova pitanja koč stoju u fokusu, je teško koncentrirati se na druge morebit važnije teme.
No u zadnje vrime postoji nova harmonija u spomenutom Savjetu: U medjuvrimenu se i sva ta društva skupa sa slovačkimi i madjarskimi nahadjaju u tzv. koordinacijskom odboru. Potribovanje društav za već vidljivosti jezikov narodnih grup u ORF-u su tako potpisala sva nadregionalna društva. Akcija je bar po tom bila uspješna, da je ORF primio toliko muzičkih željov hrvatskih jač ak, da se je hrvatska rič čula bar svaku uru cijel dan i dalje navečer u posebnoj hrvatskoj emisiji. Hrvatice i Hrvati su takorekuć kupili vrime emitiranja sa svojimi dari. Je li će dojti do minjanj odnosno do uključenja hrvatske, madjarske i romske muzike u redovni program, to s tim nije riješeno. Idejov, kako to ostvariti, bi sigurno bilo i u vlašći redi ORF-a dost. Volja se još mora potaknuti. Za razliku od brojnih drugih projektov, se čini ovo potribovanje skoro „besplatnim“. Mišati jačke na jeziki narodnih grup u postojeći program ne bi smilo potribovati kakovo dodatno kuratiranje.
A da se vrnemo na Savjet, ostaje uvijek pitanje, ke inicijative i projekti moru biti lakocjene, a zato ipak uspješne. Jasno je – a tote moremo nenavidno gledati na madjarske samouprave – da tribamo sigurno temeljno podupiranje za funkcioniranje infrastrukture (ka nastaje sve draža). Ča su drugačije projekti društav, za ne-savjetnicu nije vidljivo. Znatiželjno moremo gledati u dojduće ljeto: Od onda ćedu se projekti prik 100.000,– € morati objaviti zbog transparentnosti.