Prošli tajedan me je veljek dvakrat otpeljalo u malu Čembu, a jur na klapskom festivalu divila sam se velikoj platani u vrtu stare čuvarnice, ka je drugačije od otvorenoga šatora mogla dati ugodan hlad.
Da driva, visoka trava, lišće različnih grmljev najbolje hladu zrak, bi se tribalo polako znati. Otkad je ov vrućinski val (ki je – ufamo se – kod izlaženja ovih novin jur popustio) preuzeo i sve medije, su testi mirenja temperature na asfaltu i onda na visokoj travi ili pod drivom inako svagdir vidljivi. Driva u blizini stanov bolje čistu i hladu zrak i prozračenje po noći nastaje ugodnije. U prosjeku da je na zemlji pod drivi za 10°C hladnije nego zapečačene površine. Osebujni veliki efekti doprimu velika, stara driva.
Veliki gradi kot austrijski glavni grad Beč ulažu velike svote u zazelenje i istovrimeno u otpečačenje površin. Ovako se more pohraniti već vode, a zelene površine daju hlad i čišći zrak.
Na selu je stav obično drugačiji. Zaokruženo od većih ili manjih lozov i poljev, čuda puti se misli, da je to inako dost zelenoga. Situacija je pravoda drugačije nego u gradi. Velike zelene površine i manje betona obično uspu snižiti temperature barem kroz noć. Posebno lipa, stara driva u parki, okolo crikav ili na polji su ipak rijetkost.
Morem nabrojiti koliko velikih driv je nestalo od mojega ditinstva – a to je već nego dvi ruke – ali tribam samo dvi ruke, kad kanim nabrojiti, ka su se pridružila na javni površina.
Dugo vrime se nije uopće mislilo na vridnost ovakovih posebnih površin s drivi, dugom travom ili posebnim grmljem. Dok velike mašine još nisu egzistirale, polja su bila manja i krajolik mnogovrsniji. Morebit su ljudi bili povezaniji s prirodom, vjerojatnije jednostavno nije bilo moguće blagom iskrčiti sve trnulje, glog i bazak od medje, a velika driva bila su ljudem potribna za pauze u hladu, ki su morali zaista na suncu djelati.
S pojavljenjem velikih mašinov to se je obrnulo. Obdjelati samo slog zemlje nije bio isplativ, a grmlje na medja bludilo je sve širje mašine.
Ako je ada danas tako vruće, onda pred svim hvalimo površine, ke su igrom slučaja preživile spomenuta vrimena. Da ča naliže klimu odnosno ekstremno vrime neće biti bolje, to bi u medjuvrimenu morao znati svaki, ki prispodablja vrime prošlih 20 ljet. Da su mala sela kot Čemba u financijski teški vrimeni tako snalažljiva i pametna, da moru organizirati 270.000 eurov i uz svoju platanu u vrtu zazeleniti odnosno pretvoriti 1,2 hektarov u mikrohabitate triba posebno istaknuti.
Sadašnja generacija onih, ki su to odlučili, ćedu se vjerojatno veseliti sadu mladih sadovnih driv i maksimalno novim stanovnikom u mikrohabitati. Hlad velikih driv će se stopr u cjelini uživati na 40. obljetnici klape Dičaki, ali ćedu je hvaliti kot mi posaditelje platane.