Misec svibanj/maj je od davnine poznat kot misec ljubavi i porukov. Ali u zadnji desetljeći pari sve manje biraju hištvo za oblikovanje njevoga skupnoga žitka. Ča je uopće hištvo? U Starom teštamentu je ono imalo društveno i etičko-moralno značenje. Premda je ono trizno gledano pravno opečaćena gospodarska zajednica, je ono polag Biblije i mjesto ljubavi i strahopoštovanja, kade jedan drugoga obogaćuje.
I ako susrećemo mnogo ljudi, mladine, ki su ravnodušni prema vjeri, ili su nevjerni, ipak se pitaju da li idu pravim putem. Iako imaju mnogi mladi sve zemaljsko dobro, ča si nek želju i još ćutu, da im nešto fali. Ovde u Juri, htio sam susresti mlade ljude, gimnazijalce, ki su me počeli nek tako uz put pozdravljati. Ali nek najednoč mi velu, da bi se rado s manom porazgovarali. Pitao sam je, kako da se hoćete s manom porazgovarati. Rekli su mi: Vi ste nam nekako jako simpatični. I tako je počelo.
GORNJI ČETAR — Kako je naglasila i sama direktorica Németh, ova priredba Grajam - Gradišćanska jačka mladih je važna za gajenje hrvatskoga jezika i za očuvanje hrvatske kulture. Kao gosta je mogla pozdraviti i Marka Steinera iz Hrvatskoga Židana, ki je u prošlosti bio redovito sudionik Grajama. On je otpjevao svoju pobjedničku jačku pri ljetošnjem Grajamu u Cogrštofu u Austriji. Dica su se naticala u dvi grupa a to od 1. - 5. razreda a u drugoj grupi su bili školari 6., 7. i 8. razreda osnovnih škol.
ŽELJEZNO/OSIJEK/BUDIMPEŠTA — Stilsko razdoblje secesije u vrimenskom rasponu 19. i 20. stoljeće ostavilo je trag u arhitekturi i likovnom stvaralačtvu sridnjoeuropskih gradov, u Beču, Budimpešti i Osijeku. Svi tri gradi bogati su zgradami iz toga razdoblja ke su već ili manje obnovljene i sačuvane u izvornom obliku. Školari III. gimnazije Osijek i Dijecezanske gimnazije u Željeznu pod mentorstvom svojih profesorov suradjivali su u istraživackom projektu upoznavanja Kopačkoga rita i Niuzaljskoga jezera s ciljem podizanja svisti o bogatstvu prirodnih resursov i potrebi njevoga očuvanja.
Skupa s knjižnicom, bibliotekom Mlade inicijative Mjenovo je Hrvatsko kulturno društvo u Gradišću (Hkd) slavilo svitski dan knjige s čitanjem i s dramskim prikazivanjem iz knjige poslovic Ane Šoretić s naslovom »Sram za tram«. Ovo je u medjuvrimenu jur druga knjiga s poslovicami ke je sabrala Ana Šoretić, i ku je izdao Hkd i je ponovo našla put do srca publike. Sama autorica i nje glumački tim čitali su iz knjige i su glumili poslovice kao dijalog ili skeč. Tako je došlo i do uskoga kontakta s publikom, ka je oduševljeno poslušala i gledala zbivanja.
Koliko su hrvatske zajednice i udruge u Beču jake ino složne se upravo kaže ili bolje rečeno: tribalo bi se pokazati u vezi s televizijskom emisijom »Lijepom našom«. Ovu najgledaniju tv-emisiju i vlastitu produkciju Hrt-a ćedu 22. maja snimiti u bečkoj Gradskoj dvorani a nekoliko dani kasnije emitirati širom svita. Ča je posebno na ovoj emisiji, da ćedu po prvi put sudjelovati i gradišćanskohrvatski izvodjači: folkloraši, jačkari i svirači! Njih ne triba zanimati, koliko se pogadjaju hrvatsko-, bosansko- i hercegovačko-hrvatske udruge u Beču odnosno širom Austrije.
Bečki Kurier je 30. aprila citirao dugoljetnoga gospodarskoga poslanika Gospodarske komore u Zagrebu, Petra Hasslachera, ki u vezi s Hrvatskom govori o znatnoj korupciji i da će se očekivani pristup Hrvatske od 2012. ljeta odrinuti još dvoja ljeta. To da je nek pravo onim, ki još kanu „sipati pineze“. EU da ne kani akceptirati da u još jednoj zemlji cvate korupcija kako je to slučaj s EU-članicami Bugarskom i Rumunjskom. Na Dan djela, 1. maja su objavljeni podatki o šparnom programu za Grčku. U slučaju da to štima onda je Grčka med prvimi ča se tiče korupcije.
Imati dobroga prijatelja, gdo drugi bi to mogao biti, nego svoja majka. Ča nastane iz takovoga diteta, ko ostavi svoju dobru majku? Ne mari se za nju, još i umori ju, i ovo se dogadja. Kakovu sriću more očekivati ovakov človik? Koga će moći ovakov človik ljubiti? Komu će znati biti zahvalan, ako svojoj majki ne? Komu će biti na veselje, ako svojoj dobroj majki ne? A ča se stane s takovim človikom, kad još boljega prijatelja od svoje majke ostavi, Boga? Imati dobru majku, ka mu nek dobro kani. Imati Boga, ki človiku još bolje kani. Bog nam je otac, majka, brat, sestra i prijatelj.