Dvojezična sridnja škola Veliki Borištof je za svoj školski jezični koncept primila nagradu i takozvani jezični pečat Europske komisije.
Beč/Veliki Borištof – Europska komisija odlikuje inovativne i kvalitativne jezične projekte, ki podupiraju razumivanje i cijenjenje jezične mnogovrsnosti u Europi. U Austriji je za ovo odlikovanje odgovorna Nacionalna erasmus agentura, ka je smješćena u Austrijskoj agencji za obrazovanje i internacionalizaciju (OEAD), ka za ov pečat suradjuje s Austrijskim centrom za jezičnu kompetenciju.
U nazočnosti ministra obrazovanja Christopha Wiederkehra su odlikovani projekti utorak, 21. oktobra u Bečkoj vijećnici. Wiederkehr sam je u svojem kratkom govoru istaknuo, da je sam koristio mogućnosti Erasmusa, kad je študirao u Parizu. Veselje na razmjeni, kot to omogućuje Erasmus, je važan dio obrazovanja, zato je zahvalan, da postoji toliko ustanovov, ke se angažiraju na tom polju. Kot je rekao poslovoditelj Austrijskoga centra za jezičnu kompetenciju Gunther Abuja važno je, da školarice i školari ćutu, da se cijeni to ča oni djelaju. Ovakovi posebni projekti se istaknu od školske svakidašnjice i tribaju svoje priznanje.
U bečkoj vijećnici je med drugim i Dvojezična sridnja škola Veliki Borištof primila jezični pečat. Direktorica Elvira Heisinger, ka je bila nazočna s jednim razredom i učiteljicom Marijom Mikač istaknula je pri predaji, da je gradišćanskohrvatski ugrožen jezik. Ov koncept je potriban, da bi učnja ovoga jezika bila zanimljiva i da dica imaju veselje s ovim jezikom.
Poboljšati jezičnu kompetenciju
Pri dodjeli jezičnih pečatov u bečkoj vijećnici su nagradjeni projekti i posteri bili izloženi. Cilj jezičnoga koncepta DSŠ Veliki Borištof je jednostavan: poboljšati jezičnu kompetenciju, živiti kulturu, poboljšanje štatusa jezika, veselje na jeziku i korišćenje hrvatskoga jezika u svakidašnjici školaric i školarov.
Nastava polag ovoga koncepta se oslanja na imerzivni način podučavanja, to znači da je podučavanje hrvatskoga jezika samo na hrvatskom jeziku, a i u drugi predmeti se bar 10 minut na kusiću podučava na hrvatskom jeziku. Tjelovježba, likovni odgoj i muzika se izminično podučava samo na jednom jeziku. Svako ljeto zvana toga načinjaju jezični tajedan, kade se podučava u projekti i to samo po hrvatsku.
Vidljivost hrvatskoga jezika
Nagradjeni koncept predvidja i vidljivo korišćenje jezika. Tako svaka ura počinje po hrvatsku, redovite fraze se samo komuniciraju na hrvatskom jeziku i to od učiteljic i učiteljev, ki ne govoru hrvatski. Fraze su isto napisane u razredu. Svi oglasi i prinosi su dvojezični, personal, ki zna hrvatski, se neka uvijek medjusobno pomina po hrvatsku.
Isto valja za komunikaciju sa školaricami i školari. Da bi učiteljstvo znalo čim već o ovom načinu podučavanja, moraju svi znati koncept imerzije, naučiti barem temelje jezika i moraju bar jednoč u ljetu pohadjati jedno daljnje obrazovanje.
Živiti kulturu
Kot piše u konceptu je važno za školu, da živu kulturu. To u praksi znači, da nudjaju podučavanje tambure, tancanje tradicionalnih tancev, da u muzičkom odgoju nauču narodne jačke i šlagere, da sudjeluju na hrvatski naticanji i da se načinjaju različni projekti, kade se pozivaju stručnjakinje i stručnjaki iz narodne grupe.
Tereza Grandić