U Kugi u Velikom Borištofu su petak navečer, 27. februara održali prvi literarni večer pod geslom Mate Meršića Miloradića „mudrosti pun ormar“. Pri tom su Robert Sučić, Gizela Čenar i Martin Živković predstavili svoje najdraže štorice, crtice odnosno pjesmice na gradišćanskohrvatskom jeziku. Čitali su tekste različnih autorov. Inicijativa za ov večer je došla od Franje Bauera.
Biblija je najproširenija i najčitanija knjiga človičanstva. Nju kršćani držu za svoju svetu knjigu. Rič biblos dohadja iz grčkoga jezika, u našem jeziku biblija znači po sebi knjiga, to je Sveto pismo, nadahnuto od Boga. Zapravo je zbirka knjig i dili se u Stari i Novi Testament. Rič testament dohadja iz latinskoga jezika i znači očitovanje zadnje volje za naslijednike. U ti knjiga Bog govori ljudem, očituje, otkriva človičanstvu, to je rič božja.
DUBROVNIK/STUTTGART-WEIMAR — U novoj 3. nakladi velikoga (17-sveščanog) Kindlerovoga leksikona književnosti (Kindlers Literaturlexikon; KLL) iz 2009. lj. izašao je i novi članak o Ivanu Gunduliću kao o („čisto“) hrvatskom piscu, tako da Matica Srpska (i ostali) nećedu moći „prodati“ na zapadu Gundulića kao srpskoga pjesnika. Ovde je još i navedeno mjesto rodjenja i smrti kako sada slijedi: „Dubrovnik (Kroatien)“.
ZAGREB — Izabrani radovi Roberta P. Hajszana objavljeni su u netom tiskanoj knjizi pod naslovom Gradišćanskohrvatske panonske teme, kojoj građa obuhvaća devet studija, feljtona i refleksija što ih je autor objavljivao u recentnoj srednjoeuropskoj periodici u više zemalja od godine 1979. do naših dana. Uvršteni radovi su: Naseljavanje hrvatskih kolonista na vlastelinstvu Novi Grad, Novigradski glagoljski fragment brevijara, Kršćanske Hrvatske novine, Josip Haydn - gradišćanskohrvatski komponist?, »Gradišćanskohrvatske narodne priče« slavljenika Antona Leopolda, Književni časopisi Hrvata u Austriji, Ivan Manlius i „Nove novine iz Ugarske“, Razvitak panonske regije - s posebnim osvrtom na gradišćanskohrvatski element i O jezičnim obilježjima u pripovijetkama sakupljenim u Gradišću od Balinta Vujkova. Izdavač knjige je Hrvatska matica iseljenika.
Kako smo u Hrvatski novina pisali jur u pretprošlom broju, u Velikom Borištofu su 19. decembra predstavili knjigu slavistice Katarine Zvonarić s naslovom »Kalendari Gradišćanskih Hrvatov od 1806. do 2012.«. Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov (ZIGH) je izdao ovo diplomsko djelo kao osmi svezak serije GRADIŠĆANSKOHRVATSKE STUDIJE. Knjigu su predstavili Nikola Benčić i Katja Sturm-Schnabl od Bečke slavistike. (U sljedećem zdola donašamo drugi dio Benčićeve recenzije ove knjige).
Ana Šoretić, književnica i pjesnikinja iz sjeverogradišćanskoga Cogrštofa, je bila 17., 18. i 19. januara tri večeri dugo u Tirolu. Na sveučilišću u Innsbrucku je uz drugo predavala o kazališću u Cogrštofu, dan kašnje je sa čitanjem gostovala u Domu susretov u Innsbrucku a treti dan je čitala u gradskoj biblioteki u Landecku. Autorica je bilancirala gostovanje pri tri priredba jako pozitivno i je naglasila prema Hrvatskoj redakciji ORF-a Gradišće, da su pohodniki doputovali još i iz dosta dalekih krajev i su se jako zanimali za nje djelo i program. Gostovanje u Tirolu je organizirao Jure Anker od sveučilišća u Innsbrucku, a suorganuzator je bio Gerald Kurdoǧlu Nitsche, izdavač pred svim i manjinske književnosti.
U Velikom Borištofu su 19. decembra predstavili knjigu slavistice Katarine Zvonarić s naslovom »Kalendari Gradišćanskih Hrvatov od 1806. do 2012.« Diplomsko djelo Velikoborištofke je izdao Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov (ZIGH) kao osmi svezak serije GRADIŠĆANSKOHRVATSKE STUDIJE. Knjigu su predstavili Katja Sturm-Schnabl od Bečke slavistike i Nikola Benčić (vidi zdola njegovu recenziju).
Pred kratkim je u veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beču bila prezentacija knjige Josipa Seršića s naslovom »Hrvatski Beč«. Knjiga govori o povijesti Hrvatov u Beču počevši od 16. st. i izašla je u nakladi Carl Gerold’s Sohn. Osim toga, autor, ki se jur ljeta dugo bavi temom austrokroatike, piše i o znanosti, kulturi i gospodarskoj vezi izmed Hrvatske i Beča.
Znanstveni zavod Hrvatov u Ugarskoj, Histrion Bt., Croatica d.o.o. 26. septembra organizirali su spomen sjednicu pod naslovom „Od Kaptola do Ludoviceuma“ povodom 120. godišnjice rodjenja Miroslava Krleže u Multimedijalnoj dvorani Croatice, poduzeća za informativnu i izdavačku djelatnost sa sjedišćem u Budimpešti. U prepunoj dvorani okupilo se je stotinjak zainteresiranih slušateljev, da slušaju o „Hrvatskom klasiku ki je znao ugarski“, tematski znastveni skūp, promociju knjig i gledaju kazališnu predstavu i izložbu.
Naslov u bečkom Kurieru; na stranici s natpisom Lesestoff: »Kroatisches Wien« von Josip Seršić. Povodom pristupa Hrvatske Europskoj Uniji 1. julija 2013. rešerširao je suator dr. Josip Seršić povijesni razvitak skupine njegovih zemljakov ki je bogat fasetami, njevu kulturu i njevo poduzetničtvo. Čitaoca očekuje jedan napeti vrimeplov ki sadržava zanimljive i dosad nepoznate detalje. Počevši od Hrvatskoga Sela na Spittelbergu pa do poznatih umjetnikov davali su i djelomično i Hrvati pečat bečanskoj gradskoj povijesti prošlih stoljeć tr su pridonosili kulturalnoj mnogostrukosti Dunajske Metropole.