ORF-studio Gradišće je jur 5. aprila u Že­ljeznu svečevao 30 ljet hrvatske televizijske emisije Dobar dan Hrvati. Paralelno ovoj emisiji za gradiš­ća­nske Hrvate na njevom je­ziku je nastala i televizijska emisija Dober dan Koroška za koruške a kašnje pak i šta­jerske Slovence. Dokle su se ovi TV-programi emitirali na regionalnom valu Orf-a i u Gradišću i u Koruškoj, u os­taloj Austriji se je u isti čas, nedilju (13.30) mogla gledati TV-emisija Heimat fremde Heimat, na nimškom jeziku ili s podtitulami i se je tada bavila i autohtonimi i alohtonimi manjinami, dakle s pri­znatimi narodnimi grupami u Austriji isto kao i s novodoseljenimi manjinci, stranci ili vjerskimi i drugimi ma­njin­skimi zajednicami. Helmut Kletzander, ki je tada bio o­d­govoran za sve tri ove ma­njin­ske emisije je u Tediju Podgorskyju našao odličnoga i razumnoga partnera, tako da se je ova za tadašnje čase epohalna ideja televizijskih emisijov na jeziki narodnih manjin u Austriji mogla i o­stvariti. Nikako se ne smi za­boraviti Ivan Župa, ki je ta­da imao svoj ured na 6. katu Orf-zgrade, ča je tada bila krilatica da je negdo sidio na vrhu peljačtva Orf-a u Beču, kade su pale i dalekosežne društvene, sadržajne i politi­čke odluke u pogledu na Orf a takaj i za narodne grupe.

110 ljet znači prikaz i pr­o­življavanje, preduranje burne prošlosti. Ne bi si misli­li, da su one nastale iz neke vr­ste nezadovoljnosti, kao odgo­vor na veliki pritisak ugarskih i nimških novin i ćuti odgovor­nosti. Kako to stoji u knjigi  »Spominki« (Hštd, Željezno 1993.) Martina Meršića st. u mladenačkom oduševljenju i idealizmu 1882.: Svoj ži­vot ka­nimo prosvesti u stalnom djelo­vanju. Pod djelovanjem raz­u­mi­mo u prvom redu dje­lo po zvanju, svejedno da li je to na vjerskom polju, školskom, dru­štvenom ili duhovnom. Gdo ada osnuje kakovo pobo­žno društvo, junačko med siromahi, gospodarstveno za pomoć seljakom, čitaonicu..., ši­ri znanje, ta je već dj­elao. (»Spominki« 96.) — što i u obliku novin done­se svoj urodjaj.