O Prvom svitskom boju: Nimška autonomija

Istotako kako Hrvati su i Nimci u Ugarskoj po Károlyijevom pozivu stvarali svo­je centralne upravne organi­zacije Nimške Narodne Ta­n­ače po zemlji. Nek da su Nimci imali čuda teže i slo­ženije rješavati svoje probleme, jer su stanovali rašicano na zapadnom teritoriju Ugarske, na jugu po Baranj­skoj županiji, u okolici Budimpešte i u Sedmogradskoj (Erdély) i interesi su bili ja­ko različiti. Dokle su zapad­ne županije težile na priklju­­če­nje k Austriji, o čemu Ugarska nije kanila čuti, su ostali gledali da bi dostali skupa sve jaču organizaciju za zastupničtvo u ugarskom parlamentu iz čega je nastala i neka vrsta rivalizacije. Ugri su — po ugarskoj pravici zva­li sve Nimce jednostavno Švabi (ča ali nije odgovara­lo istini).

Veliki rat — iz gledišća srpske literature

»Razgovor u Centru« na temu „1914. i Hrvati“ dosa­da ugostio je povjesničare i analitičare iz Austrije, Hrvatske, Ugarske i BiH. 5. junija je došao red i na Sr­be, kao svidoke tih bojnih ljet, čiju stogodišnjicu obilježava Hrvatski centar u suradnji s Hkd-om Napredak. Tako je Hrvatski centar posjetila mag. Gordana Ilić-Marković, viša lektorica i predavač na Institutu za slavistiku Sveu­čilišća u Beču, urednica nedavno objavljene knjige »Veliki rat — Prvi svetski rat u ogledalu srpske književnosti i štampe«. U knjigi je mag. Ilić-Marković sakupila lite­rarne tekste, političke doku­mente i privatne bilješke ča poznatih srpskih i austrijskih piscev, a ča anonimnih sudionikov boja. Razgovor s gdjom Gordanom Ilić-Marković je peljao Petar Tyran.

Ste znali? - Nešto

Lavendulu je narod svenek hasnovao za njegu kože. Još u antičkom Rimu su ju do­da­vali kupeljom. Ona čisti, smi­ruje i ofriškava ko­žu, potiče nje vlagu i prokrvljenost. Od lavendule je koža nježna, me­ka i zdrava. Ali ona pomaže i kod upaljene i opečene ko­že, a i kad se jav­ljaju na koži prišći i ekcemi. Od lavendule se manje potimo, vlasi nam friže rastu, a i nokti su nam zdraviji. La­vendula smanjuje teškoće s probavom uzrokovane stresom, opušća napete i bolne mišiće, ublažava bol­ne menstruacije i poteškoće me­no­pauze. Ova me­ditera­n­ska raslina se je svenek hasnovala kot vračtvo, ali i kot začin.

 

Tagovi: 

Istovrimena proslava u slavu terora i protiv terora — Gavrilo Princip

Ča srbijanski po­litičari že­lju pos­ti­ći veličanjem Gavrila Principa? Stota godišnjica početka I. svitsko­ga boja nije službenoj srbijanskoj po­litiki poslužila samo za obi­lježa­vanje jednoga od svojih mītov, nego da bi dala do znanja kako u konačnici ni­su odustali od projekta velike Srbije. More li Gavrilo Pri­n­cip biti simbol Europe?“ (M. Curać, HRVATSKI TJEDNIK).

Tagovi: 

O Prvom svitskom boju: „Naš zeleni kader“

Velikim sam nepovjerenjem slušao predavanja prof. Pl­a­schke na sveučilišću o tzv. „zelenom kaderu“. Da su to bili bivši k.&k. vojaki, domobrani, honvidi i landseri, uskočeni nezadovoljni po loza i gora, u prvom redu na jugu i da im je broj u zadnji miseci boja narasao i do 50.000. A sada, po točnijem pregledu NAŠIH NOVIN za 1918. i 1919. moramo ustanoviti, da su se i po naši loza skrivali Hrvati, skupa s Ugri i Nimci (nek da im pri nas nisu poklonili nikarkovu pažnju, jer su je gledali za privrimeno, prijelazno s­ta­nje u neredu koncem Prvoga svitskoga boja). Jur na jesen 1918. novine donašaju visti da u okolici Kapuvára, Črnje, Eszterháze se skriva po loza i močvara veći broj ujdenih vojakov (dezerterov), ki načinjaju veliki kvar go­spodarom. Veljek po tom im­amo i visti za Mannersdorf, Fertőszentmiklós, Csa­pód, Széplak i naš sridnjo­gradišćanski Fü­les (Filež).