Hasnovanje materinskoga jezika je ljudsko pravo i zakorenjeno u mnogi nacionalni i internacionalni deklaracija. Ali pravni znanstveniki se tužu, da pojam „manjina“ zbog komplicirane pravne materije u internacionalnom pogledu nije jasno definiran. Značenje riči „manjina“ se jednostavno pretpostavlja (prisp. Brunner 2001; Hofmann 2005).
Ovom prigodom obratit ćemo se jedino na djelovanje Jurja II. Draškovića u Šopronu ča se vezuje uz grad Šopron i vjerski život gradjanov. U Ugarskoj su naredbe Tridentskoga sabora sprovedene svega i trim biškupskim crikvenim županijam s lokalnim karakterom: Juraj Drašković, jedan od aktivnih sudionikov sabora — iako iz već aspektov bio je predstavnik opozicijskih gledišćev — po završetku šestnaestljetoga savjetovanja, u svojoj Jurskoj biškupskoj dijecezi 1579. obznanio je odredbe donesenih na Tridentskom saboru. U ostali biškupski dijeceza na njevo svečano proglašavanje nikada čak i nije stigao red. Isto tako, kao ni temeljni skūp normi Werbőczyjevoga Tripartituma (Hármaskönyv) ki je odredio život rane nove dobe Ugarske, shodno tim i odredbe Tridentskoga sabora primjenjene su u praksi, tako da ustvari one još i nisu proglašene.
Gost »Razgovora u Centru« 4. marca je bio Csaba Horvat, direktor i ravnatelj CROATICAE iz Budimpešte predstavio je djelatnost i plane izdavačke kuće kom rukovodi. Sa Cs. Horvatom je razgovarao glavni urednik Hrvatskih novin i kurator u Hrvatskom centru P. Tyran.
U izdavačkoj kući Weber Verlag u Željeznu u ovi dani su izašle knjige o učnji hrvatskoga jezika: učbenik s audio CD-om, prateća Gramatika uz učbenik, Čitanka — jezični nivo A1 (prvo ljeto učenja hrvatskoga jezika). Točnije informacije o nji se moru najti na webstranici; osnovne informacije na stranici Weber Verlaga.
Profesor hrvatskoga jezika na gimnaziji mr. Ivan Rotter je u Kugi predavao o Web 2.0 za gradišćanske Hrvate. Slavist i pedagog Rotter jur pet ljet dugo publicira hrvatske pjesmice i tekste u internetu i sada pelja tzv. Ivanov blog „Ljubav je pjesma“.
Ovo smo u HRVATSKI NOVINA objavili prije tri ljeta: Obljetnica — Deklaracija o hrvatskom jeziku danas slavi svoj 45. (sada 48.) rodjendan. Matica hrvatska i još 17 stupov hrvatske kulture suprotstavilo se je 1967. pokušaju jezičnoga unitarizma. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje slavi Dane hrvatskoga jezika (VEČERNJAK). Naglasimo da se ovi „Dani…“ slavu i ovo ljeto različitimi akcijama, sada uz 48. obljetnicu Deklaracije.
Savezno kancelarstvo u svojem izvještaju Vijeću Europe naglašava, da se u Austriji nijednomu ne uskraćuje hasnovanje gradišćanskohrvatskoga službenoga jezika (Staatenbericht Österreichs 2011: 77-80). Na skurilan način država opravdava nezadovoljavajuću manjinsku situaciju i brani svoju pasivnost i ne postojeću jezičnu politiku: „dajte im mira, neka činu ča kanu, da se problem riješi sam od sebe“.
