Hasnovanje materinskoga jezika je ljudsko pravo i zakorenjeno u mnogi nacionalni i internacionalni deklaracija. Ali pravni znanstveniki se tužu, da pojam „manjina“ zbog komplicirane pravne materije u internacionalnom pogledu nije jasno definiran. Značenje riči „manjina“ se jednostavno pretpostavlja (prisp. Brunner 2001; Hofmann 2005).
Zastarana i nebulozna definicija „manjine“
Jednu definiciju, pod kimi uvjeti je jedna zajednica nacionalna manjina, je dao Talijan Francesco Capotorti. Mnogi dokumenti baziraju na njegovoj definiciji, ka je još iz 1977. ljeta. Po Capotortijevoj definiciji manjinu karakteriziraju četira svojstva:
- Ona je brojčano slabija nego ukupno stanovničtvo.
- Ona u državi igra podredjenu ulogu.
- Ona se razlikuje od ostaloga stanovničtva u pogledu na etničku, vjersku i jezičnu dimenziju.
- Ona ima želju obdržati svoju kulturu, vjeru i svoj jezik.
Svaki človik ima pravo na to, da sam odluči, je li kani pripadati manjini ili ne. Zakonska definicija manjinskoga pojma ada bazira na slobodi. I tako svaki pojedini človik odlučuje, je li kani ishasnovati manjinska prava ili ne. U skladu s tim stoji u Kopenhaškoj deklaraciji o ljudskoj dimenziji Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (Ksze: prisp. član 32), da svaki človik po vlašćoj želji more biti dio nacionalne manjine ili ne. To individualno pravo je zapisano i u Općoj deklaraciji o pravi človika (Allgemeine Erklärung der Menschenrechte).
Rediti se po tom, ča individualac kani, znači zatrti jezik
Glavni problem postoji u tom, da se država pri ispunjivanju manjinskih dužnosti ne bi smila rediti po tom,
ča individualac kani. Jezik je kolektivno imanje. On je imanje zajednice. Jezik se more hasnovati i obdržati samo u zajednici. Kolektivnost je jak kriterij. Kolektivnost ne skrsne, kad se jezična prava kombiniraju s individualnimi pravi (prisp. Bratt Paulston 2006/ 2003). Jezik ima izglede na budućnost samo u socijalnoj interakciji, kad ga govorniki hasnuju u zajednici. To znači, da država subjektivno pravo pojedinca mora podrediti kolektivnomu pravu, ako joj je želja, da jezik opstane (prisp. Brunner 2001).
Manjina nima glasa
Capotorti u svojoj definiciji o manjini doslovno veli, da manjina mora zauzimati nedominantnu poziciju, da bi mogla konzumirati manjinska prava. Nedominantna pozicija znači, da manjina mora biti podredjena većini u pogledu na ekonomske, socijalne i kulturne resurse (prisp. Toivanen 2005). Ako je to tako, manjina ne more odlučivati o svoji životni prilika, nego se mora složiti s tim, ča joj dominantna grupa oktroira. Dominantna grupa je politička i ekonomska elita, ka je na vlasti i odlučuje, je li će manjini dopustiti pristup vlašćoj kulturi. Je li će manjina moći opstati, odlučuje moćna elita sama, Manjina nima glasa.
Agnjica Csenar-Schuster