Polag priklanjske brojidbe stanovničtva i ispitivanja pripadnosti narodnoj grupi su sve hrvatske zajednice širom Madjarske zgubile brojne pripadnike. U Koljnofu bi se mogla uz hrvatsku utemeljiti nimška samouprava.

Budimpešta/Koljnof – Državni izborni ured (NVI) je 17. januara u Budimpešti objavio popis sel po županija u ki se moraju raspisati izbori za hrvatske samouprave 2024. ljeta. Po zakonu Narodnosne izbore raspisuje Državno izborno povjerenstvo (NVB) najkašnje šezdeset devet dan pred glasovanjem kada ćedu biti i izbori za zastupnike mjesnih samoupravov i načelnikov.

Izbori zastupnikov narodnosnih samoupravov moraju se raspisati u tri slučaji po zakonski propisi:

a) ako u naselju broj pripadnikov narodne grupe dostigne 25 peršon,

b) ako je po izbori prethodnih općih izborov utemeljena hrvatska samouprava i broj pripadnikov doseže broj od 20 osob,

c) ako je u naselju 1. decembra 2023. funkcionirala narodnosna javna obrazovna ustanova, narodnosna ustanova za strukovno osposobljavanje ili javna obrazovna ustanova ka sudjeluje u narodnosnom obrazovanju.

Prema objavljenom popisu u Madjarskoj je 137 naseljev u ki se prema Zakonu o narodnosti moraju raspisati izbori za hrvatske narodnosne samouprave. Od ukupno 137 u 34 naseljev djeluje hrvatska narodnosna javna obrazovna, odnosno strukovna obrazovna ustanova, ili ustanova u ki se vrši i narodnosno podučavanje. Na madjarskoj strani Gradišća u dvi županija imaju 21 narodnosnu ustanovu.

Velik pad i pripadnikov narodne grupe i govoračev

Hrvatski broji popisa stanovničtva su drastično pali u svakoj regiji u cijeloj Madjarskoj. Na ispitanju u vezi s narodnosću su bila postavljena sljedeća pitanja:

• Koj narodnosti pripadate?
• Zvana zgora naznačene narodnosti pripadate li drugoj narodnosti?
• Ki vam je materinski jezik?
• Na kom jeziku najčešće govorite u obitelji i prijateljskom krugu.

Po rezultati je Koljnof polag narodnosti najveće gradišćanskohrvatsko selo u Madjarskoj. Službeno se uzme ovde veći broj, kade broju i oni med Hrvate ki su označili već narodnosti. Na drugom mjestu je Petrovo Selo, na tretom leži jur Sambotel, pred Bizonjom i Hrvatskim Židanom. Po broju stanovnikov s materinskim jezikom su Petrovišćani pretekli Koljnofce. Zanimljivo pri ovom rezultatu je, da se velik dio priznaje hrvatskoj narodnoj grupi, prem već ne zna jezik. Tako je pao broj Hrvatov za prilično frtalj, dokle polovica ljudi tokom jedanaest ljet već ne govori hrvatski.

Postoju i pozitivni razvitki iako samo u jako malom opsegu. Tako se je u Vedešinu broj stanovnikov s hrvatskim materinskim jezikom podupljao, ali nažalost je to sada osam namjesto četirih osob.

Sva dosadašnja hrvatska sela su prekoraknula potribnu granicu od 25 ljudi s hrvatskom narodnošću, usko je bilo u Plajgoru, kade se je samo 28 ljudi priznalo kot Hrvati.

Uz Hrvate i Nimci u Koljnofu

Po popisu stanovničtva u Koljnofu bi se mogla ovo ljeto po izborni zakoni utemeljiti nimška narodnosna samouprava kad se je na popisu stanovničtva 26 izjasnilo za Nimce. Tako bi Koljnofci mogli imati isti slučaj kot imaju to već odavno Kemljanci, da u jednom selu funkcioniraju dvi narodnosne samouprave.

Hrvatska samouprava Koljnofa je već od 2014. ljeta obdržavatelj škole a čuvarnice od 2016. ljeta. U Kemlji je pred petimi ljeti Nimška narodnosna samouprava preuzela školu.

Ingrid Klemenšić, Kristijan Karall