Proponenti odnosno člani Inicijative za dvojezični odgojni i obrazovni sistem u Beču nastavili su sa svojim informiranjem nadležnih političarov u cilju čim prijega ustoličenja ovakovoga hrvatsko-nimškoga školskoga sustava.
Beč/Željezno – Predsjednik austrijskoga Parlamenta Wolfgang Sobotka primio je srijedu, 5. julija delegaciju sa četiri člani Inicijative za dvojezični odgojni i obrazovni sistem u Beču.
Uz nazočnost i govorača za narodne grupe u Narodnoj stranki zastupnika u Nacionalnom vijeću Nikija Berlakovića sastali su se u prostorija parlamenta, kade su spomenuti zastupniki Inicijative Simone Marko, Gabriela Novak-Karall, Petar Tyran i Aleksandar Vuković informirali o plani jur dosta konkretnoga projekta dvojezičnoga, hrvatsko-nimškoga obrazovnoga sustava od čuvarnice prik osnovne škole i gimnazije ča do mature u Beču.
Ovo uključuje skroz obrazovanje u obadvi jeziki s posebnim pogledom i na posredovanje humanističkoga odgoja i obrazovanje, na jeziki i muziki kao i posredovanje, učnje hrvatskoga jezika i kulture s posebnim osvrtom i na gradišćanskohrvatski u njegovoj cijeloj jezičnoj i kulturnoj širini.
Važan bilingvalni obrazovni projekt
Predsjednik Sobotka pokazao je veliko razumivanje za ovu angažiranu želju i molbu i je naglasio, da će se rado zalagati za realizaciju ovoga projekta.
Ujedno je predsjednik Sobotka naglasio, da će se izminiti s ministrom za obrazovanje, znanost i istraživanje Martinom Polašekom o molbi za hrvatsko-nimškim dvojezičnim odgojno-obrazovnim školskim sustavom za Beč.
Zastupniki zgora spomenute inicijative izjavili su po sastanku sa Sobtokom i Berlakovićem, kako u ovom sastanku u parlamentu vidu daljnji pozitivni i ohrabrujući korak u ostvarivanju ove posebno za gradišćanske Hrvate i Hrvatice u Beču ali i za cijelu hrvatsku zajednicu u ovom velegradu tako važnoga bilingvalnoga obrazovnoga projekta u obliku privatne obrazovne ustanove s javnim pravom, početo od čuvarnice do mature –a to i s obrazovnim i hrvatskim jezikom, naravno uz nimški.
Isti dan je spomenuta delegacija – opet skupa s Nikijem Berlakovićem – imala službeni termin kod ministra Polašeka i šefice kabineta ministra, Eve Golubić, kade je ova inicijativa mogla predstaviti svoj projekt. U razgovoru su se pak dijelom i rastresla pitanja, ča i kako bi to bilo moguće ostvariti i kade se iz gledišća Ministarstva vidu kvake.
Zastaran teritorijalni princip
Kao jedan argumet, ki bi mogao otežati realizaciju ovoga bilingvalnoga školskoga projekta je teritorijalni princip, da autohtone narodne grupe imaju pravo na svoj jezik samo u odredjeni područji, dakle teritoriji.
Kod Hrvatov u Gradišću su to svi kotari Gradišća zvana jeništrofskoga i onde samo one općine, ke polag rezultatov zadnje brojidbe stanovničtva pokrivaju odredjeni postotak hrvatskogovorećega stanovničtva.
Ne samo spomenuta inicijativa i nje zastupniki takov stav držu za zastaranoga, nego zapravo i svi narodnosni Savjeti to držu za zastarano, a posebno i hrvatski Savjet, ki se jasno i glasno zalaže za individualni princip namjesto teritorijalnoga.
To znači da pripadniki narodnih grup moraju imati pravo na svoj jezik i izvan starosjedilačkoga područja. A zvana toga pri ovom projektu ide za čuda već, jer je to europski projekt u smislu toliko puti citiranoga zahtjeva da čim već ljudi neka vlada čim već jezikov i da ovakve škole uprav u današnjoj situaciji odgovaraju trendu toliko puti citiranoga europskoga duha.
Vukman-Artner podupira projekt
Svakako su ministar Polašek a pred svim i šefica kabineta ministra Golubić pripravni da izvidu mogućnosti za realizaciju zgora spomenutoga obrazovnoga i školskoga sustava u Beču.
Karin Vukman-Artner, peljačica manjinskoga školstva u Gradišću je takaj jur podrobnije upoznata s ovim projektom i je najavila u razgovoru četvrtak 6. julija, da će drage volje staviti na raspolaganje svoje iskustvo i znanje na području dvojezične pedagogike i podučavanja.