Pri generalnoj debati o bud­žetu za dojduće ljeto u Parlamentu utorak, 21. novem­b­ra je bilo govora i o narodni grupa. Govorač Socijaldemo­kratske stranke za ljudska prava i prognanike, Franz Kirchgatterer je u svojem go­voru naglasio da država ima odgovornost za autohtone n­arodne grupe u Austriji i da se u novom zakonu o podupiranju narodnih grup triba zgledati i na njeve tiskanice. Govorač Narodne stranke za narodne grupe, Niki Berlaković je u svojem govoru citirao studiju Europske komisije ka veli, da je 80 posto narodnih grup u Europi ugr­o­ženo. To da valja i za narod­ne grupe u Austriji, kako su to Hrvati, Slovenci i drugi.

BEČ — Ovput pri parlame­n­tarni debata u Nacionalnom vijeću (Nationalrat) u Be­ču su narodne grupe bile jedna od temov. Naime, išlo je generalno za podupiranje a u posebnom i zato, da je pinezna potpora jur već od 20 ljet dugo ista, ča znači da se je realna vridnost smanjila barem za polovicu. Da su se temi „Na­rodne grupe“ javili glasnogovorniki SP-a, VP-a i Zelenih, Franz Kirchgatterer, Niki Ber­laković i Wolfgang Zinggl, je sigurno i rezultat toga, da su  zastupniki narodnih grup u sklopu Centra austrijskih na­rodnih grup bili kod ovih glasnogovornikov i ih zaprosili da se u svoji stranka zalažu za p­o­višenje pinezne potpore i da se pri sastavljanju novoga zakona o podupiranju tiska znatno već zgleda i na medije na­rodnih grup.

Kako je Niki Berlaković uz ostalo naglasio u svojem kratkom govoru u parlamentu „… životna situacija narodnih grup se je u minuli desetljeći znatno preminila. Danas čuda gradi­š­ćanskih Hrvatov i Slovencev živi u gradi, na primjer u Beču ili Gracu. Podupiram z­astu­p­nike Cent­ra austrijskih narodnosti, s kimi sam se nedavno sastao, i ki želju, da bi pripad­niki svih šest narodnih grup imali mogućnost, da se školuju u svojem materinskom jeziku npr. u Beču. Nato bi se mora­lo gledati pri reformi naobrazbe.“

Kako je Berlaković rekao na dalje „ima zakonske podloge, ali realnost je drugačija. Ako se zgubu narodne grupe, njeva kultura i njev jezik će se tim zgubiti odlučujući detalj austrijske kulture.“ Tako je Berla­ković potribovao „zakonske o­dredbe se ne smu ograničiti samo na autohtono područje“ i je ujedno potribovao „višu potporu za novine u manjinski jezik“. Izričito je Berlaković spomenuo Hrvatske novine i slovenske Novice, jer da su tiskani mediji jako važni za o­p­stanak narodnih grup i je zagovorio potrebu za već već­je­zičnih obrazovnih ustanov.

Zinggl od Zelenih je kritizirao da je svota od 3,8 milijuni E jur 21 ljet dugo ista, „ča je drastično skraćenje realne pot­pore“.                     

(uredn.)