Zemlja Gradišće se sada aktivno spominja svoje mnogovrsnosti i pokazuje na jezično i kulturno mnoštvo i na mnogostrukost i raznolikost u zemlji. U pišačkoj zoni u Željeznu su održali petak »Prvu milju mnogostrukosti«, ka neka zrcali šarolikost Gradišća na različni područji. Člani Zemaljske vlade, zemaljski savjetniki mag. Astrid Eisenkopf i mag. Norbert Darabos obadva (SPÖ) su pri otvaranju preštali i potpisali »Čartu mnogostrukosti«, kom se Zemlja priznaje jezičnoj, kulturnoj i vjerskoj šarolikosti. Za Norberta Darabosa su migracija i integracija za Gradišće jako važne teme je rekao za ORF.
ŽELJEZNO — U »Čarti« potribuju poštivanje svakoga človika, neodvisno od etničkoga porijekla, vjere, starosti, pačenja ili seksualne orijentacije. Publicirana je i na jeziki svih priznatih narodnih grup Gradišća, ada na hrvatskom, madjarskom i romskom jeziku.
Upravo Gradišće sa svojimi narodnimi grupami i integracijom biguncev iz bivše Jugoslavije je uspješan primjer zato, kako se more dobro skupa živiti, prem da si je on i problemov na ovom području svistan je rekao Darabos za Hrvatsku redakciju ORF-a Gradišće.
Sa strane Zemaljske vlade da imaju dobro postupanje u pogledu na migraciju i integraciju, jer imaju sa Sanyom Neinawaie posebnu ovlašćenicu za pitanja u vezi s integracijom.
Milju mnogostrukosti je organizirao Referat za žene, integraciju, antidiskriminaciju i jednako tretiranje. Kako veli Karina Ringhofer, peljačica ovoga referata, su bile uz druge zastupane lutorske i romske žene, sve zemaljske narodne grupe i Austrijski integracijski fond (ÖIF). Organizatori su kanili pokazati, kako šaro je Gradišće, veli K. Ringhofer.
Pri Milji se je na različni info-štandi prezentiralo 17 društav i institucijov, med njimi je bilo i Hrvatsko kulturno društvo i Ugarski medijski i informacijski centar (UMIZ). A autori Theodora Bauer i Hamed Abboud su čitali iz svojih djel.
(uredn.)