Književnik, aktivist i novi­nar Jurica Čenar je 2. marca bio gost »Razgovora u Centru«. Povod je bila publikacija mo­nografije Ðura Vidmarovića o Jurici Čenaru i njegovom pjesničtvu, ka je izašla lani u novembru. Voditelj večera, Petar Tyran, je pri razgovo­ru istaknuo Juricu Čenara i kao novinara i aktivista za hrvatsku narodnu grupu.

Uoči summita hrvatskoga premijera Orešković s pred­sjednikom Europske komisije razgovarao i o hrvat­skom javnom dugu i obećao da će aktivirati „mrtvi kapital“.

BRUXELLES — Hrvatski premijer Tihomir Orešković o­bećao je… Jean-Claudeu Jun­ckeru, predsjedniku Europske komisije ka provodi dva razli­čite postupke ekonomskoga nadzora nad Hrvatskom, da će smanjiti hrvatski javni dug aktiviranjem „mrtvoga kapita­la“. „Komentirao sam s Jun­ckerom i druge glavne cilje, da ćemo iskoristiti europske fon­de, ovih 10 milijardi E, a i aktivirati pol milijarde E kako bi mogli povećati investicije za male i sridnje poduzetnike…

Hrvatska kulturna nagrada »MINI-METRON« Hrvatskoga centra narašćaju za posebne ideje i istaknuta dostignuća na području očuvanja ili ra­z­vijanja hrvatske riči, hrvat­skoga odnosno dvojezičnoga školstva, razmjene omladine, dizanje hrvatske samopou­z­danosti i kulturnoga izražaja mladine i za mladinu. »Mi­ni-Metron« se dodiljuje godišnje u obliku svetačnosti. Nagrada je u obliku skulp­ture od stakla s u­gravira­nim natpisom i pove­lje na hrvat­skom jeziku.

Pri cjelodnevnom zasjedanju i savjetovanju Savjetodavnoga odbora Vijeća Europe, ki pregledava realiziranje Okvirne konvencije za obrambu nacionalnih manjin četvrtak, 4. februara u Beču bilo je i govora i o situaciji gradišćanskih Hrvatov i uopće a po­sebno i u Beču. Cilj sas­ta­n­ka je bio, da sastavu četvrti komentar o ispunjenju Okvirne konvencije, ku je Au­strija ratificirala jako usko i ograničila područje autohto­nih manjin na odredjen teritorij, tako da je isključila gr­a­dišćanske Hrvate u Beču.

Srijedu, 20. januara su se u prostorija Hrvatskoga kulturnoga i dokumentarnoga centra u Željeznu sastali predsjedniki i potpredsjedniki Savjetov narodnih grup. Dogovorili su se o pismu i k­a­talogu pitanj kimi ćedu se o­bratiti ministrici prosvjete (podučavanja) Gabrieli Hei­nisch-Hosek zbog planirane reforme naobrazbe. Pri ovoj sjednici su izdjelali katalog sa svega skupa 37 pitanj.“

Biblija — ovo epohalno djelo u 5 sveski, prevodjeno na gra­dišćanskohrvatski od svećenika i dugoljetnoga farnika u Klimpuhu i nadzornika za vjeronauk prof dr. Štefana Geo­šića, je sada i u dvi veliki nacionalni knjižnica Hrvatske.

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović je bila srijedu, 9. i četvrtak, 10. decembra na slu­ž­benom pohodu u Slovačkoj. Sastala se je sa slovačkim kolegom Andrejem Kiskom, s premijerom Robertom Fi­com i predsjednikom parlamenta, Peterom Pellegrinijem. Težišća razgovorov su bili jačanje gospodarske suradnje i položaj nacionalnih manjin. U Devinskom Novom Selu je hrvatska predsjednica pohodila Muzej hrvatske manjine i se sastala sa zas­tupniki gradišćanskih Hrvatov u Slovačkoj, s Hrvatskim kulturnim savezom u SK.

Anita Malli (rodj. Safić iz Gerištofa) će i nadalje pelja­ti posle gradišćanskih Zele­nih. Srijedu, 25. novembra ju je zemaljski odbor stranke potvrdio u toj funkciji. Mag. Mal­li, je najavila, da kani nastaviti dosadašnji put.

Kako je za Hrvatsku redakciju Orf-a Gradišće rekao Martin Ivančić, predsjednik Hrvatskoga kulturnoga i d­o­kumentarnoga centra kao i predsjednik hrvatskoga Sav­jeta za narodnu grupu, on kritizira reformu obrazova­nja, ku su utorak, 17. nove­m­bra po dugom natezanju pr­e­zentirali zastupniki saveznih ze­malj i Saveza. U tom pa­pi­ru da ne stoji ništ o narodni gru­pa, kritizira Ivančić.

Kancelarka Nimške Angela Merkel oduprla se je u uto­rak, 13. oktobra pritisku nje konzervativcev da ojača kontrolu nimških granic i odbije izbiglice ke dolazu prik Austrije, rekli su sudioniki na sastanku zastupnikov.

BERLIN — Nim­ška, ka je omiljena destinacija za izbi­g­lice i migrante ki bi­žu od boja i siroma­štva na Bliskom is­t­o­ku, očekuje ovo ljeto dolazak rekordnih 800.000 do milijun tražiteljev azila. Priliv se je pokazao kao veliki logistički problem jer zahtijeva golema sredstva do­kle vlasti nastoju registrirati i smjestiti sve novopridošle od kih su neki još u šatori iako se približava zima.