Zač manjine zanemaruju svoje jezike?

Lingvisti su si složni, da se bogatstvo jezikov na svitu mora očuvati. Svaki jezik, ki izumre, je gubitak za človičanstvo. Je li će se neki jezik očuvati ili je li će izumriti, ovisi i o tom, je li to njegovi govorniki kanu. Človik se u ditinstvu nauči jezik ravno tako kot se nauči hoditi ili grabiti. Ako dica vidu, da starji svoj materinski jezik gledaju kot hendikep u vlašćem socijalnom razvitku, se ona ta jezik nauču samo manjkavo. Izum pisma per se, ali i našega gradišćanskohrvatskoga, je veliko kulturno dostignuće, ar ono bazira na točnoj analizi jezika. Za upeljanje pisma je potribna administrativna kultura, kako hasnovati pismo. Pismo služi za zapisivanje, ali i za konzerviranje jezika. Slove se naime orijentiraju po jezičnom standardu.

Tagovi: 

Ste znali? - Ča znači „effata“?

Kad je Jezuš gluhonimomu rekao: effata, ča znači otvori se, su s njegovih ušiju i jezika pale veruge i on je bio opet u stanju čuti i govoriti. Ovo evandjelje je biblijski predložak za krsni ritus, takozvani obred Effata. Krstitelj dite maže krizmom, vrže mu krsnu halju i nažgana je krsna svića. On govori kršćeniku (dem Neugetauften): Gospodin neka ti da rasti. Kot je s pozivom „effata“ dao gluhim sluh a nimim govor, neka i tebi otvori uši i usta, da budeš mogao slušati njegovu rič svojimi ušima i valovati vjeru svojimi usti na spasenje ljudi i na slavu Boga Oca.

Tagovi: 

Rimski dodekaeder u borištofskoj Kugi

Subotu, 13. oktobra u KUGI u Velikom Borištofu su otvorili izložbu o gradišćanskom Hrvatu, Pavlu Žuliću, rodnom iz dolnjoaustrijskoga Cimofa (Hof, ods. „Zum Hof“, iz čega je pak u dijalektu nastalo Cimof), ki je pred 150 ljet darovao dodekaeder iz rimljanske dobe arheološkom muzeju u Zagrebu. Izložbu su priredili Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov i Kulturna zadruga skupno s Arheološkim muzejom Zagreb.

Tagovi: 

Hrvatski dan i blagoslavljanje obnovljenoga Hrvatskoga kluba

Med farofom i crikvom Hrvatske Kemlje se nahadja ona zgrada u koj je mjesto dostala 1993. lj. mala hrvatska zajednica pod peljanjem Micike Nović-Štipković. Ona je i motor ove male skupšćine i jur odavno je premišljavala iz čega i na ki način bi mogli obnoviti ov hrvatski dom. Pred trimi ljeti su nadležni na raspisanom EU-naticanju Leadera za seosku obnovu i razvoj konačno našli odgovarajuću pineznu potporu, od 9,1 milijun Ft (kih 36.500 €), ka svota je bila dovoljna za minjanje krova, oblokov, vrata, za oblikovanje izolacije tr dodatno još za napravljenje nogostupa od kulturnoga doma do pošte.

Tagovi: 

Daria Krstičević na čelu Državnoga ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Na službenom pohodu Beču je bila predstojnica Državnoga ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske mr. sc. Daria Krstičević, kade se je subotu, 13. oktobra sastala sa zastupniki gradišćanskih Hrvatov u Hrvatskom centru a otpodne sa zastupniki udrug hrvatskih doseljenikov iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine u Hrvatskom konzulatu. U Velikom Borištofu u Gradišću je pohodila otvaranje izložbe o kemičaru Pavlu Žuliću i rimskom dodekaedru.

Tagovi: 

80 ljet Društva prijateljev gradišćanskih Hrvatov u Zagrebu

Prof. dr. Alojz Jembrih je u Hrvatskom centru u Beču referirao o »80 godina Društva prijatelja gradišćanskih Hrvata u Zagrebu«. Ovu obljetnicu povijesnih dimenzijov triba obilježiti i u Republiki Hrvatskoj, rekao je Jembrih govoreći o veza gradišćanskih Hrvatov sa starom domovinom i je ustvrdio kako su veze hrvatskih i gradišćanskohrvatskih intelektualcev i javnih djelatnikov počele postupno oživljavati sredinom 1920-tih ljet. Jembrih  je doktor slavenske filologije i profesor na Hrvatski studija u Zagrebu. Bečki je djak i ovde studirao slavistiku a je bio uključen i u Hrvatski akademski klub. 

Tagovi: 

Stante mrtvi! - piše Joško Preč

Stante mrtvi! Ov provokantni naslov sam zeo od jednoga talijanskoga oficira, ki je nukao, bodrio svoje podložnike, da se zdignu i obranu svoje, jer su bili puni straha na frontu kod rijeke Piave. I kad ga već nisu htili nikako slušati, onda se je on obrnuo k pokojnim i nje pozvao, da se stanu i obranu domovinu. Ali kad su ov poziv čuli, zdigli su se iz grabe, išli u protunapad, i potlačili našu, vojsku Monarchije, 1916. ljeta.

 

Ov poziv od onda upotribljavam „Stante mrtvi“ da se svi zbudimo iz sna i branimo našu otadžbinu, našu vjeru, narodnost, domovinu. Ali ne s oružjem u ruki, nego s Očenaši! Gdo moli, tomu je Bog saveznik i nima te moći, ka more ovakovoga človika preobladati, ni život, ni smrt.

 

S Bogom u boj za sve ča je sveto, Bogu povoljno: Kako je to nek moguće, da tako zlo vlada med nami. To je tako moguće, da mnogi ne Boga, nego vraga zazivaju, iako ne riču, ali s čini su se pridružili vragu. U boj, u boj, protiv zaloga i sve njegove himbenosti.