77. Hrvatski bal u Beču se temom vrnuo u najbližu okolicu, naime na Hate. Geslo, otvaranje i izbor muzike bili su posvećeni ovim danas najsjevernijim gradišćanskim Hrvatom.

Beč – Treti vikend u januaru – ljetos je spao na 20. januar – rezerviran je za Hrvatski bal u Beču. Tradicionalni bečki bal se more jur gizditi 77 dokumentiranimi izdanji. Od 1984. ljeta je Hrvatski bal s malom pauzom smješćen u Parkhotelu Schönbrunn, ki je polag organizatorskoga tima zato tako obljubljen, ar se gosti moru šetati od dvorane do dvorane i svagdir moru strefiti druge ljude, tancati uz drugu muziku ili otkriti još ku-tu drugu tajnu ovoga obljubljenoga bala.

Hatska tromedja

Drugo izdanje po prisiljenoj fizičkoj koronapauzi je polag predsjednika balskoga komiteta Petra Tyrana bilo jako dobro pohodjeno. Barem 1.100 gosti da se je odazvalo pozivu na ljetošnje izdanje Hrvatskoga bala. Osebujno čuda ljudi je ljetos došlo iz hatske ravnice. Njim i njevoj kulturi je naime pod geslom Hatska tromedja bio posvećen bal.

Tromedja označava te tri granice, ke se strefu na ovom istočnom rubu Austrije, ka onde graniči sa Slovačkom i Madjarskom. Oduvijek multietička regija ima posebnost i iz hrvatskoga gledišća: U svi tri država živu još dandanas Hrvati: U Austriji u Pandrofu, Novom Selu i Bijelom Selu, u Slovačkoj u Jandrofu, Čunovu, Devinskom Novom Selu i Hrvatskom Grobu, a u Madjarskoj u Bizonji i Kemlji. Kot pišu u bogatoj programskoj knjižici su kanili odabirom ove teme i ukazati na to, da je ovo područje ponekad pozabljeno u zajednici gradišćanskih Hrvatic i Hrvatov, akoprem je regija žarišće, kade se je čuda toga očuvalo, ali i čuda toga radja.

Svadba na Tromedji

Bogatstvo hatske regije se zrcali u bogati nošnja i u širokom repertoaru jačak i tancev, ki su dobro dokumentirani. Osebujno pirovni običaji valjaju osebujnimi. Ada nije bilo veliko presenećenje, da je ljetošnje otvaranje stavilo uprav ove običaje u fokus.

Po nekoliko ljet pauze opet otvaranje u šari nošnja, ča se publiki obično osebujno dobro vidi. Pod režijom koreografa Milorada Samardžije predstavili su muzičarke i muzičari iz brojnih spomenutih hatskih sel skupa s ansambli Generacia i Živel iz Slovačke i brojnimi solisti osebujno za Hrvatski bal izmišljenu koreografiju Svadba na Tromedji ili kot bi rekli u ovoj regiji, pir.

Koreografija povezala je različne mite i običaje, tako su na početku po zvuku gajdov i fujare zatancale bijele vile, čim nisu prošli pozivati na pir i koncem konca svi skupa zatancali na veselju. Koreografija je bila prilično netipična gledeć na sve dosadašnje koreografije, ke su poznati na Hati. S predstavljanjem i ugarskoga čardaša i brzih korakov uz slovačke jačke istaknulo je otvaranje na balu to, ča se ne malokrat shranja: naime ispreplićenost muzičke i tančene tradicije gradišćanskih Hrvatic i Hrvatov sa tradicijami svih susjednih narodov.

Zvana toga spajalo je otvaranje ljetos i različne umjetnice i umjetnike iz te krajine u jedan zmožan ansambl s različnimi soli i brzimi pokreti.

Internacionalna publika i muzika

Kroz program je ljetos peljala opet Vera Buranić i po prvi put pravi „hatski junak“ Filip Hauck-Tyran, ki su za svaku situaciju imali pravi komentar. Teksta su imali čuda: Na balu je kot svako ljeto bilo zastupničtvo politike, društav i poduzeć. Med njimi je ljetos bila i za narodne grupe u Austriji nadležna ministrica Susanne Raab kao i mnogi diplomati iz cijele Europe, ki su ljetos opet kod posebnoga prijema mogli uživati.

Ali ne samo gosti bala i muzika doputovala je iz različnih krajev u Beč. Brati Kuštarovcov i Čunovski bećari iz Slovačke, novi bend u glavnoj dvorani MozART iz Hrvatske i u medjuvrimenu fiksni sastav Kroatarantata iz Molisea u Italiji.

Daljnji dugoljetni garanti za najbolje raspoloženje isto nisu smili faliti, a to Paxi i Orchester Sigi Feigl, a novu ponudu je ljetos doprimio Rubin. Muzičar Ruben Gludovac je oko polnoći ganuo goste.

Uz tanac su se ljudi kot i svako ljeto mogli upustiti u ku-tu igru na ruletu i ufati u sriću kod tombole. A svim, kim po dugoj balskoj noći još nije bilo dost, prošli su još u srce Hrvatskoga bala, onde u Hrvatskom centru u Schwindgasse su i zadnji uz svoj gulaš završili balsku noć. 

Tereza Grandić