Izložbu o glagoljici kažu u Šopronu u muzeju Lábasház na Orsolya trgu u centru Šoprona. Otvaranje izložbe s nazivom »Glagoljica — trajni pečat hrvatskoga identiteta i kulture« je bilo subotu, 11. maja. U ovoj izložbi kažu na različni zidni plakati razvitak glagoljice kao pisma u Istri i na Kvarneru. Izložene su i fotografije različnih misalov na ovom staroslavenskom pismu, npr. knjiga na glogoljici »Beneficium Christi« iz 1563. ljeta, a izložen je i »Klimpuški misal« iz 1501. lj., ki sadržava rukopis na glagoljici iz 1564. lj. Jedna vitrina kaže, da se je i u današnjem Gradišću koristila glagoljica. Izložen je npr. i novi testament, tiskan 1563. na glagoljici. Koljnofac dr. Franjo Pajrić, predsjednik Hrvatske samouprave grada Šoprona je otvorio i inicirao ovu izložbu.
ŠOPRON — Kako je rekao Franjo Pajrić prilikom otvaranja izložbe »Glagoljica — trajni pečat hrvatskoga identiteta i kulture« tribali bi svisni gradišćanski Hrvati znati, da je »Klimpuški misal« (koga čuvaju u biškupskom arhivu u Juri, Ugarska) tiskan u Esztergomu a med 1562. i 1564. su se zapisali neki fratri po latinsku ali i na glagoljici. To da je uzrok, zač je došla glagoljica u Šopron.
U Urachu u Nimškoj su tiskali 1652. ljeta »Novi teštamenat« na glagoljici. U reformiranoj crikvi Novi testament je bio važniji od Staroga. A njega su u duhu reformacije napisali u jeziku naroda, ne samo na staroslavenskom. Pri tiskanju se je stalo nekoliko falingov, ke su korigirali s dodatnimi listići, takozvanimi „errata“. Ove su našli su u Šopronu u evangeličkom arhivu u korici jedne biblije, kad su ju restaurirali. »Novi testament« su djelali Nimci, tako da je došlo do pogriškov, ali najveći uzrok za „errata“ (pogriške) je bio, da je bilo preveć prevodjeno na vulgarni jezik. Sad su pomoću te knjižice opet upeljali nekoliko staroslavenskih riči da to ipak ne bude sve u hrvatskom jeziku naroda“, je rekao F. Pajrić.
Ovu izložbu su organizirali Hrvatska samouprava Šopron, Čakavska katedra Šopron kao i Matica hrvatska Šopron. Izložba u muzeju Lábasház je otvorena još do 1. junija.
U ime Općine Mošćenička Draga ku pelja kao načelnik u poslidnji četiri ljeti, rekao je dr. Ratko Salamon: „Općina Mošćenička Draga je mala općina s 1500 stanovnikov na Kvarneru u blizini Opatije i u svojoj geografskoj jedinstvenosti nudi prelipi spoj morja i planin, plavoga i zelenoga. Mošćenička Draga je općina ka posjeduje i vridnu kulturno-povijesnu bašćinu, dio ke željimo predstaviti publiki ovde u Šopronu. Izlažemo ovde glagoljsku bašćinu naše općine čiji su ostatki pronajdeni u dvi stari sridnjovjekovni gradi Mošćenice i Brseč tr u centralnom mjestu općine — Mošćeničkoj Dragi.
Drago nam je da su naši suradniki iz Madjarske, a osebito Franjo Pajrić ki nas je pohodio u februaru o. lj. u vrime trajanja karnevala, ali i oni iz našega kraja iz Katedre Čakavskoga sabora Općine Moščenička Draga tr iz Turističke zajednice Općine MD uspili integrirati zajedničku volju za prezentacijom vridne bašćine kako je glagoljica. Glagoljica je ujedinila Hrvate iz različitih krajev i obilježila gotovo 1000 ljet naše povijesti. Svim vridnim sudionikom ovoga zahtjevnoga projekta željim iskreno zahvaliti, jer da nije bilo njih mi danas ne bi imali ovu svečanost te ne bi mogli predstavljati blago ko posjedujemo.“
Načelnik Salamon se je zahvalio svim institucijam grada Šoprona — muzeju Šopron, Hrvatskoj samoupravi Šoprona, Čakavskoj katedri Šopron i njevim peljačem i djelatnikom ki su iskazali interes za ovom izložbom i pomogli da se ona realizira. Posebno se je zahvalio i članom Katedre ČS Općine MD tr dr. sc. Sandri Sudec, autorici teksta i akademskoj slikarici Maji Franković, autorici dizajna.
Na kraju je Salamon još istaknuo da je kao stanovnik i načelnik Općine MD izrazito „ponosan ča se dio naše vridne kulturno-povijesne bašćine prezentira ovde Vam u Šopronu i koristim priliku da Vas pozovem da posjetite naš kraj i uživate i u njegovi prirodni i kultruno-povijesni lipota“.
U sljedećem citiramo dr. sc. Elenu Rudan od Katedre Čakavskoga sabora i Općine Mošćenička Draga obrativši se nazočnomu gradonačelniku Šoprona dr. Tamásu Fodoru, hrvatskomu veleposlaniku u Rep. Ugarskoj dr. Grlić-Radmanu i brojnoj nazočnoj publiki:
„Velika mi je čast da Vas morem pozdraviti ispred Katedre Čakavskoga sabora Općine Mošćenička Draga, udruge ka djeluje od 2003. ljeta i ka ovo ljeto slavi desetogodišnjicu svojega djelovanja. Katedra ČS je udruga ka je u svoji cilji djelovanja istakla zadatke kontinuiranoga istraživanja, zašćite, čuvanja i prezentiranja bogate kulturno-povijesne bašćine mošćeničkoga i brsečkoga kraja Općine Mošćenička Draga, smješćenoga na istočnoj strani istarskoga poluotoka i na obronki planine Učke. Člani udruge osobito su angažirani na očuvanju našega čakavskoga jezika i njegovih vridnosti, a uz čakavski jezik ponosni smo bašćiniki glagoljice ka je kao pokazatelj vrimena nazočna u brojni različiti spomeniki našega zavičaja, a med kimi su: glagoljske liturgijske knjige, epigrafski spomeniki, javnopravni teksti tridesetak privatnopravnih isprav. Vridnosti ke kao udruga nastojim istražiti i očuvati morete viditi na jednom dijelu izložbenoga postava.
Ovoga današnjega otvorenja izložbe ne bi bilo da nismo prošlo ljeto otvorili izložbu u Stiftu Rein u blizini Graza u Austriji na koj je bila izložena glagoljica i umjetnička djela ka su sa strane austrijskih likovnih umjetnikov nastala na našoj planini Učki tr u naši sridnjovjekovni gradići Mošćenica i Brseču. Zahvaljujući ponajprije dr. Franji Pajriću iz Katedre Čakavskoga sabora Šoprona ki je prisustvovao otvorenju ove izložbe u Grazu i članici naše Katedre gospodji profesorici Aleksandri Alji Čenić razvila se je suradnja čiji su rezultati danas dostupni ovde u Šopronu. Mora se osebito naglasiti njeva velika motiviranost, suradnja i predanost različitim djelatnim aktivnosti u cilju uspješne realizacije ovoga velikoga projekta. Dio izložbe ki je tematski posvećen glagoljici Brseča, Mošćenic i Mošćeničke Drage napravljen je uz mnoga zalaganja, istraživanja, truda i znanja autorice teksta dc. Sc. Sandre Sudec tr dizajna akademske slikarice prof. Maje Franković, a koordinaciju u ovom djelu peljao je član Predsjeništva katedre Čakavskoga sabora Općine Mošćenička Draga prof. dr. sc. Bernard Franković. Dio je to ove velike izložbe o glagoljici ka je dala pečat našem identitetu i postojanosti. Dijelom izložbe su obuhvaćeni i hrvatski Oče naši u glagoljski rukopisi budi volja tvoja... ka je vlasništvo naklade Erasmus iz Zagreba, izdjelanom pod voditeljstvom akademkinje Anice Nazor. Kao člani KČS Općine Mošćenička Draga željimo se zahvaliti našim domaćinom, muzeju u Šopronu, dr. Franji Pajriću i svim pojedincima koji su na bilo koji način pridonijeli realizaciji ove izložbe.
Cijelo ostvaranje ovoga projekta ne bi bilo moguće realizirati sa strane Katedre Čakavskoga sabora Općine Mošćenička Draga bez svestrane podrške naše turističke zajednice i nje direktorice gdje. Nensi Dretvić i Općine Mošćenička Draga na čelu s načelnikom dr. Ratkom Salamonom.
Na kraju vam se željim kratko obratiti s par riči i na našoj čakavšćini: Želimo da opiranje ove izložbe bude senjal početka jedne bogateje suradnje ovega dela Europi va koj bivaju Hrvati i nas ki bivamo na Liburnije, obale jadranskega mora va staroj domovini. Pozivamo da uživate va izložbe i da puno judi vidi izložbu ka prezentira našu glagoljicu kao trajnega pečata naše pismenosti i identiteta i na ku smo ponosni, a ka nas je kao Hrvate spojila! Svim Van velo hvala!“
(uredn.)