Prepleteni jeziki
Jeziki, ki su prošireni na gradišćanskom govornom podru­čju utiču jedan na drugoga. Psi­holingvistička istraživanja velu, „dass die Sprachen im Gehirn eng miteinander vernetzt sind und dass, wenn die eine Sprache aktiv ist, die andere nicht völlig ausgeschaltet werden kann“ (Riehl 2009: 56). Većinom je tako da si slabiji jezik posudjuje elemente iz dominantnoga jezika (prisp. ibid.: 19).

Jeziki u kontaktu:
Ki je ugrožen?
Kad su jeziki med sobom u kontaktu i kad se govornik jednoga jezika uči drugi jezik, se jeziki počnu mišati, i u pogledu na gramatička pravila i u pogledu na riči obadvih involviranih jezikov. Ali jači jezik se svenek probije. Osebito jezik, ki je po broju, proširenosti i sta­tusu slabiji, počne nazadovati.
 

Asimetrična dvojezičnost
Lingvistica Carmel O`Shan­nessy veli, da se u atmosferi, u koj se jeziki dodiruju, razvija asimetrična dvojezičnost, ka škodi slabijemu jeziku (prisp. O’Shannessy 2011: 95). Mit je misliti da svaki bilingualac o­badva jezike zna glajno dobro, da je njegova dvojezičnost izbalansirana. Većina bilingualcev svoje jezike hasnuje za ražlične potriboće i funkcije. Na poslu Gradišćanski Hrvat obi­č­no ne more hasnovati svoj jezik. Još i u crikvi je gradišćansko­hr­vatski jezik po­čeo masivno nazadovati, ar se i ovde naglašava dvojezičnost. Ako nas doma gdo pohodi, ki ne govori gradiš­ćan­sko­hrvatski, prelazimo na nim­ški je­zik. Ova dvojezičnost nije izba­lansirana, nego asimetrična i tipična za gra­diš­ćansko­hrvatsku zajednicu. Asimetričnost ukazuje na to, da je­dan jezik dominira nad drugim. I tako govorniki gradišćanskohrvatskoga jezika rapidno zgubljaju svoje jezično znanje. Gradiš­ćanskohrvatski jezik moru ha­s­novati samo u privatnosti, ako uopće. Prem jezičnih prav gradišćanskohrvatski jezik u javni prestižni do­mena nije ni prihva­ćen, a ni priznat. S jedne strani nimški jezik sa svojom štabilnom nadmoću prekriva gradišćansko­hr­vatski, a s dru­ge strani gradišćanskohrvatskomu jeziku falu izgradjene terminologije za stručna područja. U ti područji gradišćanskohrvatski je­zik s nim­škim ne more konku­rirati. Ako bi komu kanili ob­jasniti eksponencijalne funkcije na gradišćanskohrvatskom jeziku, ćedu nam sfaliti riči. Ako bi kanili študirati austrijansko pravo ili medicinu, bi morali prvo kreirati riči za od­redjene sadržaje i predodžbe.

Dvojezičnost je važna   
Zato pripadniki gradišćansko­hrvatske jezične zajednice moraju biti dvojezični, ar bi bili socijalno zapostavljeni i diskriminirani. Bili bi isključeni iz društveno važnih i reprezentativnih domenov kot je to izo­brazba, gospodarstvo ili uprava. S druge strani kompletna dvojezičnost gradišćanskohrvatske jezične zajednice nije motivacija za nimške govornike, da bi se naučili gradišćan­skohrvatski. Nimški jezik je komotna lingua franca, ka služi za optimalnu komunikaciju.

Agnjica Csenar-Schuster