Łužički Sorbi su zapadnoslavenski narod, ki na području današnje Nimške živi jur već od 1000 ljet dugo i je onde autohtono stanovničtvo dijelom jur duglje nego germanska plemena, kasniji Nimci. U Istočnoj Nimškoj (Ndr) su bili uzor-manjina, koj su se udvarali i politički vodje i kanili s njimi pokazati. Po političkom preokretu pred već od 20 ljet se je situacija Łužičkih Sorbov ipak počemerila, ali još uvijek moru služiti kao odličan primjer kako se manjinska pitanja pozitivno moru riješiti. Pravoda Łužički Sorbi nisu nacionalna manjina nego su narod — ali bez vlastite države.
BEČ — Hrvatski centar je tijekom tajedna jubileja 20-ljetnoga postojanja dičje grupe Viverica ugostio gospodju Manuelu Schmole (Smolinu). Održala je predavanje na temu „Sorbisch lernen in Kindertageseinrichtung und Schule. Möglichkeiten der zweisprachigen Bildung bei den Sorben in Deutschland“, u kom je pojasnila kako funkcionira dvojezični odgoj u Nimškoj. Gospodja Smolina pripada Łužičkim Sorbom (Lausitzer Sorben), zapadno- slavenskomu narodu, ki živi na području Gornje i Dolnje Łužice, u Saskoj i Brandenburgu. U Nimškoj je priznat njev jezik i kultura, tr su službeno priznate zastava i himna. Krovna organizacija Sorbov je Domowina, osnovana 1912. ljeta, ka obuhvaća lokalne skupine, pet regionalnih i dvanaest nacionalnih udrugov, tr skrbi o očuvanju jezika i kulture putem obrazovanja. Uz Domowinu, ovde je i jezični centar Witaj, osnovan 2001. kao samostalna podružnica Domowine, sa sjedišćem u Budyšinu (Bautzen), dokle je u Choźebusu (Cottbus) podružnica za Dolnju Łužicu (Unterlausitz). Misija Witaja je razvijati aktivnosti širenja i očuvanja sorpsko-wendskoga jezika, s naglaskom na čuvarnice i škole. Dica i mladi ljudi tako imaju priliku učiti jezik na najvišoj razini, a sudjeluju i dica nimških roditeljev. Witaj djeluje na polju medijske pedagogije, promocije jezika, pedagoškoga djelovanja, gradnje jasnoga jezika, didaktike, metodike i širenja sorpskoga jezika. Naravno, uz obrazovanje važnu ulogu u širenju jezika igraju i mediji, a Sorbi, uz svoje novine, imaju i nekoliko uri dnevno radijskoga programa.
Cilji obrazovanja na sorpskom jeziku su poboljšanje znanja materinjega jezika, čim se bavu i jezični instituti, ki i izdaju udžbenike na tom jeziku za sve razrede škole. Sorpski se more učiti i fakultativno na Pedagoškoj akademiji, a postoji i kao master studij.
Prem velikoga opsega učenja sorpskoga jezika, gospodja Manuela Schmole je objasnila kako ovde nije kraj njevim naporom. Njev krajnji cilj je učenje i podučavanje jezika praktički od jaslic, pa do obrazovanja odraslih. Naglasila je kako sve to ne bi bilo moguće i bez financijske i logističke podrške nimške države, kao i uz pomoć Fuen-a (Federativne unije europskih narodnosti), programa Europske unije za etničke i nacionalne manjine diljem Europe.
(jelena duvnjak)