U Panonskoj gimnaziji u Gornjoj Pulji djeluje školski tamburaški orkestar Panonci pod peljanjem profesorice hrvatskoga jezika mr. Gizele Čenar. 21. novembra su uz nazočnost brojne publike, pred svim i roditeljev i suškolarov, prezentirali hrvatsku pjesmaricu s naslovom »Ku ćemo si sad?«. Pjesmaricu su oblikovali školari 3. i 4. razreda. Pod peljanjem učiteljice Gizele Čenar su dica sastavila tekste, note i slike za ukupno 58 narodnih jačak. Lani su počeli s tim školskim projektom „narodne jačke“ i su najveć jačak tematski podilili po miseci kroz ljeto. U likovnom odgoju su s učiteljicom likovnoga odgoja Melchart-Ledl kreirali linol-reze.
GORNJA PULJA — Koliko je Panonska gimnazija s težišćem i na hrvatskom i ugarskom jeziku ujedno i „muzička gimnazija“ polazniki hrvatskih razredov svako ljeto nanović pokazuju u vrlo zanimljivi projekti i rezultati. Najnoviji takov projekt je „narodne jačke“ a nije čudo, da ga pelja Gizela Čenar, ka je znatan dio svojega života posvetila narodnim jačkam i kao jačkarica i tamburašica i kao popisivačica tih jačak i u suradnji s drugimi ansambli, početo od Slavuja u Velikom Borištofu i Kolo-Slavuja u Beču prik Panoncev i Pujankov u Gradišću ča do savjetnice Lada u Zagrebu.
Kako Gizela Čenar piše u predgovoru ovoj pjesmarici „… najveć jačak smo ziskali iz Meršićeve zbirke (Martin Meršić, Vinko Žganec: »Jačkar, hrvatske narodne jačke iz Gradišća«; 1964.) i iz »Hrvatske pjesmarice« Štefana Kočiša; 1973. ljeta.“ Ova pjesmarica »Ku ćemo si sad?« sadržava popis svih jačak i sela, kade su se jačke zabilježile kao i imena zapisivačev. Izdavač je Gradišćanski zavod za narodne jačke (Burgenländisches Volksliedwerk) i je financijski podupiran iz lonca „Ljeta narodne kulture 2013. -— Gradišće jači“. Posebnost je ove pjesmarice na formatu A4, da ako gdo ne pozna melodije jačak, je more poslušati na priloženom CD-u, koga je snimio Justin Kodnar a na tamburici je skupa s Gizelom Čenar svirao Kristijan Karall, tako da su snimljene melodije uz dvoglasnu pratnju tambure. Knjigi dopadljiv vanjski oblik je dao Hanzi Linzer.
U pogledu na tematsku podjelu pjesmarica jačke su poredjene po miseci. Pjesmarica počinje s gradišćanskohrvatskom himnom „Hrvat mi je otac“ a kako i kod svake druge jačke je dodat popis riči s obrazloženjem ili prijevodom na nimški a je takaj dodan kratak nimški prijevod sadržaja jačke. Novo ljeto počinje s koledami a februar s rugalicami (npr. „Imala sam muža“). Marc je pun ljubavnih ali i vazmenih jačak a april ljubavnimi i vojničkimi. Misec maj odlikuju pred svim Marijanske jačke a juni/lipanj pirovne (npr. „Zelena lipa j’ gorila“).
Juli/srpanj je pun divojačkih jačak (npr. „Oj Jelena“) a august baladami i Marijanskimi. U septembru/rujnu moremo najti dičinje (npr. „Naša mala Anica“) a u oktobru vinske (npr. „Ki pije vince“). Novembar označuju i junačke (npr. „Ja sam junak“) a decembar/prosinac po sebi razumljivo adventske i božićne jačke.
Školari su pak odgovarajućimi slikami nadopunili svaku pojedinu stranicu knjige. Uz svaku jačku se najde rječnik nepoznatih riči kao i sažetak jačke na nimškom jeziku. Ovim projektom neka se kod dice opet zbudi interes za jačenje, je naglasila prof. Gizela Čenar.
Pri prezentaciji projekta i knjige u gimnaziji u Gornjoj Pulji u okviru akcije „Gradišće jači“ je došla brojna publika, da čuje i glazbenu interpretaciju i da vidi plesnu izvedbu školarov Panonske gimnazije. Cilj je ovoga projekta s objelodanjenom knjigom, „…da se ovim putem »naše stare jačke« dalje širu i gaju, morebit i redovito u školi jaču…“ se ufa Gizela Čenar, ka je sa svojimi školari i suradniki uložila velik trud u ov projekt i u konačni produkt, u ovu pjesmaricu sa 136 stranic. Pjesmarica stoji 20 €.
(uredn.)