Austrijski projekt DERLA dokumentira otpor i žrtve nacionalsocijalizma. U Borti su predstavili gradišćanski dio na spomendan atentata na Rome.

Borta – 5. februara pred 29-imi ljeti je bomba u civi u Borti umorila četire mlade Rome. Na ov spomendan su sada u Dvojezičnoj gimnaziji u Borti predstavili novi gradišćanski dio digitalne krajine spominjanja, kratko Derla.

Ča povezuje grobni kamen u Novom Selu, Trg Jonnyja Mosera u Pandrofu i mjesto spominjanja u Longitolju? Oni su svi znaki spominjanja na holocaust i na strahote nacionalsocijalizma. Kot takovi su sada arhivirani u gradišćanskom dijelu platforme Digitale Erinnerungslandschaft (DERLA, Di- gitalna krajina spominjanja), ku su po prvi put predstavili u Dvojezičnoj gimnaziji u Borti.

Dokumentacija i posredovanje

Kultura spominjanja je neophodna za povijest pojedinih držav. A kultura spominjanja se i redovito minja, rekao je dr. Herbert Brettl, gradišćanski peljač projekta DERLA. Kako se je veljek po Drugom svitskom boju etablirala kratka faza kulture spominjanja na antifašističku borbu, su onda slijedila desetljeća mučanja.

Stopr u devedeseti ljeti da se je probudila nova kultura spominjanja i tim različni projekti, spomenkameni i inštalacije. U sadašnjem vrimenu obljubljeni su digitalni projekti, ki dokumentiraju i arhiviraju postojeće. U slučaju virtualne platforme DERLA pridružuje se dokumentaciji i arhiviranju i dodatna komponenta, a to je posredovanje sadržaja za obrazovne svrhe u škola.

To je vjerojatno i bio uzrok, zač su si za prezentaciju ovoga prestižnoga projekta zibrali Dvojezičnu gimnaziju u Borti. Med velikim brojem političarkov i političarov i zastupnic i zastupnikov medijev slušali su i odredjeni razredi gimnazije prezentaciju projekta. Platforma je naime ovako koncipirana, da o odredjeni tema postoji izdjelani materijal za podučavanje, za čije predjelanje je potribno 60 do 120 minut.

Prezentacija s vrhovnimi političkimi zastupniki

Prezentaciju u Borti su oblikovali školarice i školari gimnazije i to jačkami na različni jeziki kot i tamburaškim spletom. Direktorica Dvojezične gimnazije u Borti Iris Zsótér mogla je pri svojoj moderaciji pozdraviti vrhovno političko zastupničtvo.

Sa strani saveza došao je ministar obrazovanja Martin Polaschek sa svojim kabinetom, a Zemlju je na čelu zastupao zemaljski poglavar Doskozil.

Polaschek se je u svojem govoru obratio školaricam i školarom i je razložio da projekt pokušava ovimi znaki spominjanja oživljavati spomen i ovako donesti živu povijest u nastavu. Doskozil je u svojem govoru pitao, koliko svaki človik djela, da se zaistinu more reći: Nikad već!

Škuljava karta

Prezentacija se je održala na za Bortu značajan datum. U noći od 4. na 5. februar 1995. detonirala je bomba u civi pred romskim naseljem i je ubila četire mlade Rome, kad su ju kanili odstraniti. Romi su i ova priznata manjina u Austriji, ka još uvijek doživi najveć diskriminacije.

Iako je samo cirka 6% romskoga stanovničtva Gradišća preživilo nacionalsocijalizam, duga vrimena nisu bili priznati kot žrtve. Tu bolnu točku spomenuo je Emmerich Gärtner Horvath kot i povjesničar Herbert Brettl. U novoj platformi DERLA se nahadja 26 znakov spominjanja, moglo bi ih biti znantno već.

Brettl je kritizirao, da projekt spominjanja ne naleti kod svih općin kod podupiranja. To da je i po karti vidljivo.

Točke i u hrvatski općina

Romi i Židovi, ali i ljudi, ki su se priključili Črljenoj armiji ili otporu, živili su po cijelom Gradišću i u hrvatski općina. U sadašnjoj „krajini spominjanja” DERLA nahadjaju se točke iz Longitolja, Vorištana, Štikaprona, Cindrofa, Klimpuha, Pandrofa i Novoga Sela. Grobni kamen Jive Kovačića iz Novoga Sela, ki je umoren u Mathausenu, je Brettl pri prezentaciji posebno spomenuo, ar je govor o jednoj od rijetkih privatnih/obiteljskih inicijativov.

Projekt DERLA teče još dalje, dodatne točke se moru svako vrime dodati. U dojdući dvoji ljeti da ćedu i ostale savezne zemlje završiti svoje karte.

TG