ZAGREB — Hrvatski centar za razminiranje (HCR) izvijes­tio je 21. maja da su njegove terenske ekipe, u koordinaciji s Državnom upravom za zašćitu i spašavanje, obišle područja istočne Hrvatske s posebnom pozornošću na slavonske općine Gunja i Vrbanja. Stanje minski sumnjivoga područja u poplav­ljenoj Slavoniji označeno je na terenu, a more se viditi i na web stranica HCR-a: http://www.hcr.hr/hr/index.asp.

Stručnjaki HCR-a stavili su se na raspolaganje mjerodavnim službam ke rukovodu akcijami spašavanja ugroženoga stanovničtva, kao i s predstavniki Centra za razminiranje BiH i Srbije. Na području op­ćine Gunja nalazi se ukupno 162.017 četvornih metrov minski sumnjivoga prostora, a radi se o terenu izmed rijeke Save i nasi­pa istočno od željezni­čkoga mosta Gunja – Brčko. Na prostoru općine Vrbanja minski sumnjiv prostor obuhvaća još i 661.514 četvornih metrov, ki je od 21. maja poplavljen jer voda nadire iz poplavljenog područja Srbije. Postoji pogibelj da voda odnese mine na prostore ka su jur razminirani, jer se radi o podru­čju nižem od onoga na kom se trenutno nahadjaju mine.

Istočna Hrvatska, točnije županjska Posavina, pogodjena je na­jtežimi i najvećimi poplavami ikad zabilježenimi. Od 17. m­a­ja evakuirane su gotovo 32 tisuće ljudi, od kih je bez krova nad glavom ostalo već od 15 tisuć, a borba s podivljalom Savom du­rala je deset dani — po čem će uslijediti bitka za povratak. Izgubljeni su i ljudski životi, a svi se pitaju je li se je katastrofa barem djelo­mično mogla spričiti. Vodena stihija ranije je opus­tošila goleme prostore u susjedni zemlja jugoistočne Europe.

Vodena stihija rijeke Save prijetila je istočnoj Hrvatskoj, od Ra­jevoga Sela kade je pukao novi nasip, u dužini od 210 km kroz općine Drenovci, Gunja i Vrbanja diljem Vukovarsko-srijemske županije, odakle su evakuirani desetci tisuća ljudi, dok je po­pla­v­lje­no 5.178 ha poljoprivrednih površina.

(Vesna Kukavica)