Čim je gradišćanskohrvatski jezik proglašen službenim jezikom, je jeziku dodiljen oficijelan status. Ali to je samo kapljica na vruć kamen, ar dodiljenje jezičnih prav ne znači, da je neka manjina rehabilitirana i od onoga hipca početo prihvaća ono, ča joj je ponudjeno, a pak su svi jezični problemi izbrisani. To vidimo na primjeru gradišćanskohrvatske situacije.
Jezična prava nisu dost
Ugledni austrijanski lingvisti, Wolfgang Dressler i Rudolf de Cillia, velu, da vlasti sa svojom tolerancijom obično kasnu, tako da demokratičan pristup nije svenek garancija za opstanak jezika. I tako Suzanne Romaine, sociolingvistica na sveučilišću u Oxfordu, opisuje tu problematiku na primjeru Baskov u Španjolskoj. Baski svoj jezik ne hasnuju u javnosti, u administraciji. Ali ne znamda zato, kad im je prepovidano, nego zato, kad im zbog manjkave jezične izobrazbe nije poznata stručna terminologija, ka bi im bila potribna za administraciju. Ovo je tipično i za gradišćanskohrvatsku situaciju. Običnomu Gradišćanskomu Hrvatu fali znanje pravne terminologije u svojem jeziku. On se različne stručne terminologije u školi ne uči, a zvana toga u mnogi stručni područji falu stručni nazivi.
Zakon o narodni grupa
Zakon o narodni grupa se oficijelno zove „Bundesgesetz über die Rechtsstellung der Volksgruppen in Österreich“. On je donešen 1976. ljeta i je kontinuirano adaptiran. U njem je u odredba regulirana zaštita o austrijanski manjina. Tako je u tom zakonu govora o savjeti za narodne grupe, o podupiranji narodnih grup, o topografski natpisi u područji, kade one živu i o propisi, ki naližu službeni jezik.
Interesi manjine
Savjeti za narodne grupe su potribni zato, da saveznoj vladi davaju preporuke u pogledu na best practice rješenja. Pritom mora biti zagarantirano, da su kotrigi savjetov samo onakove peršone, ke ćedu zastupati interese narodne grupe u skladu sa zakonom o narodni grupa. Subvencije za narodne grupe neka pripadnikom narodnih grup omoguću ishasnovanje jezičnih prav. Topografski natpisi moraju biti pričvršćeni u jeziki manjin u oni područji, u ki živu manjine. Hrvatski, slovenski ili ugarski jezik moraju dodatno nimškomu jeziku biti dopušćani kot službeni jeziki.
Savjeti za narodne grupe
Med austrijanskimi manjinskimi organizacijami su savjeti za narodne grupe jako raskričani. Svenek nanovič su podvrgnuti kritiki. Pod partijskopolitičkim uticajem oni na ineficijentan način zastupaju interese manjin. Pokidob da savjetodavni gremiji kontinuirano lukriraju pinezna sredstva, se javljaju i ona društva, kim nije intencija dobrostanje manjine. Osebito kanu u ovom gremiju biti zastupane i velike stranke, i tako subvencije za austrijanske manjine nerijetko završavaju u mošnja političkih strankov. Čitajte drugi put o tom, ča medjunarodno pravo govori o čuvanju manjin.
(Agnjica Csenar-Schuster)