Bečka djelatna zajednica za narodnosa pitanja-Institut za narodne grupe srijedu, 24. oktobra je pozvala u Slovenski znanstveni institut u Beču na diskusiju na podiju o temi »Od prositeljev do partnerov — nova načela Zakona o narodni grupa«. Polag tih novih načelov i temeljev neka bi narodne grupe od prositeljev nastali partneri. Cilj je bio ove priredbe, da se pokaže na eklatantne nedostatke u nacrtu za Zakon o narodni grupa i da je zapravo nedopustivo da bi došlo do tako manjkavoga zakona ki nikako ne ispunjava želje niti narodnih grup niti ne odgovara europskim standardom. Predsjednik spomenute Djelatne zajednice dr. Heinz Tichy je tom prilikom predstavio katalog potribovanj (pet točak) o temeljitom reformiranju manjinskih prav u Austriji.
BEČ — Uvod u diskusiju su dali dr. Barbara Helige, predsjednica Austrijske lige za ljudska prava („Narodnosno pravo kao ljudsko pravo“), em. sveuč. prof. dr. Andreas Khol, predsjednik Austrijskoga saveza seniorov („Glavne točke za realistično dalje razvijanje Zakona o narodni grupa“). A da bi čuvali partijskopolitičku ravnotežu, pročitali su i statement, poruku bivšega ministra unutrašnjih poslov Caspara Einema, ki se je u svojem „povijesno-preglednom eseju“ kritički bavio ciljem i nakanom narodnosnimi savjeti (Volksgruppenbeiräte) i je na temelju svojega iskustva sa slovenskom narodnom grupom predložio novu koncepciju ovih savjetov.
Pri diskusiji, ku je peljao Štefan Pauer od Hrvatskoga centra, je došlo do dosta kritičkih napomenov „u vezi s nacrtom za novi Zakon o narodni grupa u kom su čisto izbrisani pojmi narodnost, domovina i identitet kao i tradicija“ (© Andreas Khol). Izražena je i ideja, da bi se narodne grupe u budućnosti moglo tretirati kao vjerske zajednice ke imaju svoju autonomiju. Khol je u vezi s tim govorio o korporaciji s javnim pravom i s unutrašnjom autonomijom plus posebno državno financiranje a još dodatnom potporom za masovne medije. Ovde se jasno vidi, da je Khol Južnotirolac ali je došao i protivargument, da bi to u Južnom Tirolu samo zato funkcioniralo, jer su Nimci onde većinski narod.
Predsjednik Djelatne zajednice Heinz Tichy je predstavio „Katalog o reformiranju manjinskih prav“. Stavio je na diskusiju katalog potribovanj o temeljitom reformiranju manjinskih prav u Austriji. Formulirali su pet točak:
-
Bilo bi važno, ako svaka priznata narodna grupa bude imala status korporacije javnoga prava (Körperschaft öffentlichen Rechts), ka legitimirano zastupa narodnu grupu.
-
Bilo bi potribno, da se zakonski riješi, da budu društva, ka se zalažu u prvom redu za interese narodne grupe, zastupana u toj korporaciji. Istotako i zastupniki stranak i Crikve.
-
Korporaciji da bi zakonski i po vridnosti morala biti zasigurana svota pinez za djelovanje.
-
Korporacija bi morala moći djelati samostalno za interese narodne grupe.
-
Morao bi biti odredjen način ili metoda, da nove narodne grupe po definirani kriteriji moru dostati status narodne grupe.
Uoči sadašnjega otpora VP-a protiv preložnoga nacrta za Zakon o narodni grupa i gledeć skori početak izborne kampanje za izbore za Nacionalno vijeće u dojdućem ljetu, mnogi ne očekuju kodificiranje manjinskih prav pred 2014. ljetom.
Kako je rekao Štefan Pauer za Hrvatski radio ORF-a Gradišće on ne računa s tim, da bi se pred izbori 2013. ljeta moglo čuda minjati. Ali oni da su na stol položili predlog o kom se more diskutirati. Pauer vidi veliku šansu da barem tijekom 2014. ili 2015. ljeta počnu novim kodificiranjem manjinskih prav, da bi se narodne grupe — kako je rekao na radiju — mogle spametno razvit i da se osigura njev opstanak.
(uredn.)
