Ča piramida ima posla sa zdravom hranom?
pet, 28/03/2014 - 12:53Piramida zdrave hrane je plan, ki nam veli, ča bi tribali jisti svaki, da bi se zdravo hranili. Ona nam pomaže, da si očuvamo zdravlje i kondiciju. Amerikansko Ministarstvo poljoprivrede je prvu piramidu zdrave hrane objavilo 1992. ljeta, a 2005. su ju poboljšali. Da bi se istaknuo pozitivan uticaj redovitoga športa na tijelo, je na jednoj strani namoljan športaš, ki biži gori po piramidi kot morete viditi na sliki.
Ste znali? - Ča djela Svitska zdravstvena organizacija (WHO)?
pet, 28/03/2014 - 12:50Za WHO ili Svitsku zdravstvenu organizaciju je 7. april osebujan dan. 1948. ljeta je stupio na snagu nje ustav (Verfassung). Kratica WHO znači World Health Organization. 193 zemlje svita su učlanjene u toj organizaciji, ka svoje sidišće ima u Ženevi (Genf). Ona ima zadaću skrbiti se za zdravlje svih ljudi ovoga svita. Konkretno to znači, da poduzima sve njoj moguće mjere protiv betegov, ki se moru prenašati. To su Aids, malaria, Sars ili gripa.
O Kulturnoj nagradi gradišćanskih Hrvatov
pet, 28/03/2014 - 10:58Kad sam još dalekoga 1990. ljeta bio predložio tadašnjemu predsjedničtvu nadregionalnoga folklornoga ansambla Kolo-Slavuj, da je stara dob da si sami stvorimo veliku i važnu kulturnu nagradu za istaknute ličnosti iz naše hrvatske zajednice, nije bilo nikakovoga otpora, a vrijeda se je rodila jasna suglasnost. Malo kasnije sam to predložio i odgovornim u Hrvatskom akdemskom klubu i HGKD-u u Beču a samo kratko po tom i hrvatskim društvam u Gradišću: Svi su bili zato, da bi pokrenuli ovakovu nagradu da bi odlikovali naše i ličnosti iz većinskoga naroda, ki su se istaknuli u našem smislu. Ipak su neki na početku sumljali, npr.: znamo li to?, gdo će to dodiliti?, komu ćemo dati?, imamo zaslužnih ličnosti? itd. Za to smo u najkraćem času našli rješenje:
To triba biti nagrada ku dodiljuje najviši gremiji koga smo tada bili u stanju formirati, naime »Jour fixe«, ki je kasnije postao Koordinacijski odbor gradišćanskohrvatskih društav i organizacijov. U tom Koordinacijskom odboru smo uspili sakupiti i udruge iz Austrije, Češke, Slovačke i Ugarske a — ča je uvijek bio naš problem po raspadu Monarhije — takaj i različne političke i društvene svitonazore.
Moramo imati i nešto, u čemu mnoge od nas ne razdvaja partijska politika niti različni manjinskopolitički stavi i pozicije. Moramo u čemu pokazati i se dokazati da smo iz „iste vriće“, iako rastrovašeni i pošicani na različni polji, ka su ponekad čemernije a ponekad i bolje gnjojena zemaljskimi, saveznimi a u novije i europskimi dotacijami. U pogledu na »Kulturnu nagradu gradišćanskih Hrvatov« su se našli svi i smo se do sada još uvijek mogli ujediniti na istaknute ličnosti, ili — kako ovput — na grupu. I uvijek smo po ponekad i dosta otvoreni diskusija mogli reći, da su koncem konca svi stali za tom odlukom.
Napretkovac Filip Zloušić 60 godina
pet, 28/03/2014 - 10:45Dugogodišnji predsjednik HKD-a NAPREDAK Beč, prof. Filip Zloušić 11. ožujka navršio je 60 godina. Tim povodom slavljenik najprvo je ozvao na misu u crkvu Am Hof a poslije toga na domjenak u restoran Landsknecht svojih domorodaca Petra i Sanje Filipović. U sljedećem donašamo izvatke iz propovjedi odnosno hvalospjeva fra Željka Bakovića pri sv. misi.
„Večeras budimo kao obitelj, prijatelji i vjernici ujedinjeni u radosti našega brata Filipa koji slavi 60 godina života jer to je i naša radost — radovati se jedni s drugima! Molimo zajedno Boga — Boga milosrda i ljubavi za snagu svjedočanstva i uvijek novu priliku otkrivanja tko sam i što želim biti. Neka ova misa i večer pokažu snagu zajedništva u kojem čovjek postaje vidljivo lice Božje, dragi Filipe i dragi prijatelji, dobro došli na molitvu zahvaljivanja i ustrajnosti pokazati pravu snagu duha i prijateljstva!
Korčula predložena za obrambu UNESCO-a
čet, 27/03/2014 - 14:47Šibenske sridnjovjekovne utvrde i obrambeni sustav Zadra tr utvrdjeni grad Korčula, obuhvaćeni su projektom, kim talijansko Ministarstvo za kulturna dobra i kulturne aktivnosti, želji dopuniti popis pod zašćitom UNESCO-a, niza obrambenih sustavov na teritoriju nekadašnje Mletačke republike, javlja HINA.
O Prvom svitskom boju: Pomoć dici i udovicam
čet, 27/03/2014 - 09:32Nije moguće točno ustanoviti, koliko udovic, sirotic i majkov bez muža i sina je ostalo po Prvom svitskom boju. NAŠE NOVINE u 24. br. 1916. javljaju za Mošonsku županiju, ada za jednu maljucku županiju!!!: 11.063 sirotic. Danas smo previše zauzeti još s dogadjaji iz Drugoga svitskoga boja, jer nas to i danas još jako tangira. Najjednostavnije je postaviti se pred naše bojne spomenike i redom pojt po imeni i stani. A ni to nije točno, jer ni Črljeni križ nije mogao na sva pitanja odgovoriti točno, nije se mogao potvrditi svaki spali ili zgubljeni iz boja. U našoj krajini je nastao i problem s tim, da se je minjala 1921. država, iz Ugarske u Austriju, ke se na početku nisu najbolje pogadjale. U Ugarskoj je bio odgovoran za udovice i sirote tzv „Hadsegélyező Hivatal“ (Ured za bojnu pomoć) kod ugarskoga Honved ministarstva, u Austriji „Kriegsfürsorgeamt des k. u k. Kriegsministeriums“.
Hrvatski centar i Napredak nastavljaju s Razgovori u Centru o „1914. i Hrvati“
sri, 26/03/2014 - 17:23Na tretom po redu »Razgovoru u Centru« 12. marca je bio gost „Razgovora“ povjesničar, teolog i profesor na Institutu za istočnoeuropsku povijest Bečkoga sveučilišća, v.r. prof. dr. Alojz Ivanišević. U svojem znanstvenom djelovanju se je Ivanišević pretežno bavio pitanji nacije, religije i konfesijov u istočnoj i jugoistočnoj Europi, tr kulturnom i socijalnom poviješću jugoistočne Europe, kao i pisanom poviješću te regije. Domaćin večeri Petar Tyran prof. dr. Ivaniševića pamti uz ostalo kao aktivnog člana folklornoga ansambla gradišćanskih Hrvatov Kolo-Slavuj, kao i aktivnoga rukometaša i sportaša.
Ste znali? - Kako se prosi?
pet, 21/03/2014 - 10:33Ne prosi svaki človik rado. Prošnju bi drugi mogao odbiti. Zato mnogokrat prošnju ne formuliramo optimalno, ar unajper očekujemo negativan odgovor: „Vjerojatno nimaš vrimena, ali…“ „Vjerojatno potribujem preveć, ali...“. Tim relativiramo šansu na pozitivan odgovor. Bolje je da prošnju formuliramo neutralno, tako da človik, od koga si kanimo isprositi pomoć, ima slobodu reći da ili ne. Kadakoč drugi prošnju ignorira, kad ne zna, kako važno je prositelju, da mu ispuni prošnju.