4. septembar ili 4. septembra?

Ov pandiljak se je u Gradiš­ću i u Beču počela škola. Za­to željimo kao prvo svim ško­­laricam i školarom srićno novo školsko ljeto! Kada se je počelo novo škol­sko ljeto? Ljetos se je školsko ljeto po­čelo 4. septembra. Isto tako se veli: Ja imam rodjendan 22. (dvadeset drugoga) okto­bra. Oni se vraćaju s odmora stoprv 10. (desetoga) novembra. Dan žen svečujemo svako ljeto 8. (osmoga) mar­ca a Dan državnosti 26. (dvadeset šestoga) oktobra. Martinje je 11. (je­dinaestoga) novembra, on­da u Gradišću nij škole. A bečanska dica imaju 15. (petnaestoga) novembra slobodno, jer onda je Dan sv. Leopolda. Primjeri u ovi zgornji rečenica odgovaraju na pitanje: Kada? Kako vidimo stoju ovde i redni broj (4., 22., 10.,…) i imenica (naziv miseca) u genitivu.

Europsko nebo iznad gradišćanskih Hrvatov se zaškuruje

Petar TyranNa našem nebu se kažu škuri oblaki. A s „na­šim“ je mišljeno gradišćansko a pred svim i gradišćanskohrvatsko nebo — za ko znamo da je ipak malo šir­je nego samo ono prik savez­ne zemlje Gradišće (Burgenland). Na jednu stranu Gradišće je kao cilj-1-područje od Europske unije primalo duga ljeta znatnu financijsku po­moć a zapravo su svi bili gla­sni zagovorniki EU, dokle su curili pinezi iz Bruxellesa. Sli­čno je i sa Češkom, Poljskom, Slovačkom i Madjarskom. A upravo dva iz ovoga kruga sa­da „vježbaju urotu“ protiv EU.

Na DM potpisati za MinoritySafePack!

Na for­mular za pot­pisivanje morete dojti pu­tem stranice http://www.minority-safe­pack.eu na koj ćete najti veliki znak SIGN, ili direktno na https://ec.europa.eu/citizens-initiative/32/public/.

BEČ/DOLNJA PULJA —  Na Danu mladine od petka do nedilje, 8. do nedilje, 10. septembra postoji mogućnost potpisati za Mspi (Minority SafePack initiative), to je ini­ci­jativa gradjanov, za ku je po­tribno sabrati jedan milijun (1.000.000) potpisov da bi se Europska unija obavezno ba­vi­la temom „manjine“.

Tagovi: 

„Hrvatska snažnije se mora uključiti u suradnju južnih dr­žav članic Unij“

Koli­n­da Grabar-Kitarović je kao vrhovni šef hrvatske diplomacije najavila na Konferenciji veleposlanikov, generalnih konzulov i otprav­ni­kov poslov kako je nuž­no refor­mi­ranje diplomat­ske mri­že, ča uključuje popunu ne­kih pra­znin na geopolitičkoj kar­ti svita. 

Na Sajmu knjig u Beogradu: 350 novih djel prevedenih s nimškoga!

Očekuje se oko 1.000 djel suvrimenih autorov iz Nim­ške, Austrije, Švicarske i Lih­tenštajna. U fokusu ovoljetnoga 62. Beogradskoga saj­ma knjig bit će suvrimena književnost na nimškom jeziku u srpskom prijevodu, a zajedničkim nastupom pre­d­stavit ćedu se Nimška, Austrija, Švicarska i Lihtenštajn.

Od starih žemalj moremo skuhati dobar jiliš

Hladilnik je pun. Jogurte u njem smo kupili u akciji. Sad je nijedan ne kani. Čim bude prekoraknut datum, do kada se držu, je moramo hititi. Svako ljeto se po cijelom svitu hitu 1,3 milijarde tone hra­ne, a to je jedna tretina svih širom svita produciranih životnih namirnic (Leben­s­mittel). U Europ­skoj uniji 89 milijoni tonov jila završava med smetljem, a to je pro­sječno 179 kilogramov po osobi. Ovo su horendni broji, ako pomislimo na to, da polag Ujedinjenih narodov 795 milijoni ljudi na svitu ni­ma dost hrane ili gladi. Da životne namirnice ne završavaju na pladnji gladnih ljudi, nego na smetlju, nije samo etički problem.  Tako se rasipuju i djelatna sna­ga, tlo, voda i druge rijetke resurse.

Tagovi: