Moderni bolvani - piše Joško Preč

Ustarom Vijeku narodi  su imali mnogo krivih bogov, ke mi zovemo bolvani. Istina, da su bili bolvani, ali ti narodi su mislili sa svojimi bogi ozbiljno. Oni su je poštovali, žrtve im prikazivali. Simbolično su htili prvinu svoje urodje, to najlipše, najplemenitije žrtvovati Bogu, kao da im prikazuju svu litinju i svu urodju. Oni su čvrsto vjerovali, da će im biti Bog naklonjen i da će je i njevu litinju blagosloviti i očuvati.

Mi s našim okom gledano držimo je za bolvane, za bolvanstvo. Istina je, ali oni nisu poznali drugoga boga. Njim se Bog nije tako očitovao kao Abrahamu ili Mozešu.
 
A osobito se je Bog nam očitovao kroz svojega Sina, Jezuša. Ali naš današnji svit se je emancipirao. Človik si sām stvara boga, ali za mnogo slabije, nek su je imali stari poganski narodi. Zapravo, ča mnogi danas kao boga poštuju, nisu ni ne sliču na Boga, suprotno.

Koliko znanja nam je potribno, da bi otkrili Boga?

„Prvi gutljaj iz pehara, ki se zove „prirodna znanost“ je uzrok, da nastaneš ateist — ali na dnu pehara te čeka Bog.“ To je rekao Werner Heisenberg, koga znanost mnogokrat spominja u jednom dahu skupa s Albertom Einsteinom ili Maxom Planckom, najvećimi učenjaki prošloga stoljeća. Gdo je u školi imao fiziku i kemiju, on zna, da se brzina ili voda opisuju u formula. Za brzinu se veli: v = s/t, a za vodu H2O. To je dobro, ar s timi formulami moremo računati i opisati svemir. Dobro je da voda svenek postoji od dvih atomov vodika (Wasserstoffatom) i jednoga atoma kisika (Sauerstoffatom). Prirodni zakoni človiku daju odredjenu sigurnost. I tako izgleda, da prirodne znanosti (Naturwissenschaften) formulami sve moru opisati i prokalkulirati. Jedan gen se vadi, a drugi implanira, i betežnik je zdrav. U prispodobi s tim je pripetenje o rebru, ko je Bog Adamu zneo, da bi stvorio Evu, povidajka iz starih vrimen. Heisenberg pravo veli, da prvi gutljaj iz pehara prirodnih znanosti človiku sugerira, da je sve ostvarivo i da je Bog nepotriban. Formule, v = s/t ili H2O su nepobitne. Ali ča se stane, ako se brzina s vrimenom premini, a u strukturi vode opazimo ultrabrze fluktuacije?
Tagovi: 

20 ljet Dvojezična savezna gimnazija u južnogradišćanskoj Borti

9. 9. u 9 uri ljeta 1992. se je Dvojezična savezna gimnazija Borta svetačno otvorila. Ondašnji ministar za podučavanje dr. Rudolf Scholten je tada takaj bio u Borti. Isto tako nazoči su bili ondašnji zem. pogl. Karl Stix i zamjenik dr. Franz Sauerzopf. Skupa s drugom brojnom prominencijom se novorodjeno dite pokrstilo, i to u zgradi Glavne školi u Borti. Od ljeta 1992. do 1995. je škola bila smješćena u zgradi glavne škole (1994.-’95. su dva razredi bili prik ulice u školi za izučavanje zanatov). U sljedećem dir. mr. Martin Živković replicira minulih 20 ljet ove jedine dvojezične gimnazije u Gradišću.
 
BORTA — Općina Borta je pod peljanjem načelnika Michaela Rácza jako podupirala utemeljenje ove gimnazije. Zato je postojala obaveza, da općina Borta za prva tri ljeta stavi na raspolaganje smješćaj i cijelu opremu. Utemeljenjem naše škole se ispunio Članak 7 Državnoga ugovora iz 1955.  ljeta. Od ljeta 1995. smo smješćeni u prelipoj vlašćoj zgradi. Naša gimnazija je jedinstvena pojava, ka se ne more lako najti kade drugdir.
 
Veljek za dvi narodne grupe se našlo prebivališće u jednoj zgradi, naime za nimškougarsko i za nimško-hrvatsko odiljenje.
Ljeto za ljetom je rastao broj razredov, i to za dva. U prvom školskom ljetu smo imali ukupno 38 školaric i školarov. Sada ih je 248. Ljetos će jur 13. generacija polagati ispit zrelosti.

Ste znali? - Kako sigurna je prognoza vrimena i zač je magla bijela?

Svaka prognoza vrimena, ka se odnosi na već nego dva dane, je nesigurna. Pri štabilnoj vrimenskoj situaciji ona more biti uspješnija, ali od drugoga ili tretoga dana početo moru nastupiti nove vrimenske okolnosti, ča more pobiti raniju prognozu. Prognoza vrimena mnogokrat obuhvaća četire dane. Pravoda su treti i četvrti dan nesigurni, ali s odredjenim postotkom (Prozentsatz) se more reći, je li će biti sunčano, vruće, godinasto ili hladno. Prognoza vrimena daje informacije o temperaturi, jačini vjetra i njegovoga pravca, o promjeni pritiska zraka (Luftdruck) i o vlagi u zraku (Luftfeuchtigkeit).

Tagovi: 

Napredak obrazuje svoje učenike i u Austriji

U organizaciji Hrvatskoga kulturnoga društva Napredak Austrija u austrijskom glavnom gradu organizirala je tradicionalnu, sada jur  14. po redu ljetnu akademiju nimškoga jezika za studente i maturante iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Ovo ljeto akademiju od 5. do 25. kolovoza je pohodilo 25 studentov. Već od polovice polaznikov je iz BiH, ostali su iz Hrvatske, a dvoje je iz Vojvodine i Makedonije.

Uspješno je završio jur dugo etablirani i jubilarni 40. Dan mladine u Trajštofu

Dičjim otpodnevom počeo je petak, 7. septembra jubilarni 40. Dan mladine u sjeverogradišćanskom Trajštofu. Oficijelno otvaranje je bilo navečer u Socijalnom centru. Hrvatski akademski klub je skupa sa seoskom sekcijom HKD-a tri dane nudio šarolik program za sve generacije. Vrhunci ovoljetnoga DM su bili uz ostalo nastup Brujev petak i Novih Fosilov subotu pod velikim šatorom. Prvi DM je isto bio u Trajštofu, i to 1973. ljeta a tada su ga zvali Rendezvous. Prilikom otvaranja predsjednik HAK-a Mihael Hirschler je apelirao na odgovorne, da se u političke odluke znatno jače uključi i mladinu, a dr. Milan Kornfeind od HKD-a se je zahvalio političarom da su govorili po hrvatsku — ča u prošlosti nije bilo po sebi razumljivo za sve.

Tagovi: