Gledate znamda tako jako na zdravlje, da se trudite odreći se cukora, kave i putra? Ne triba biti. Efekt je minimalan, tvrdu najnovije študije. Doba je po­slušati na vlaš­ći trbuh i jisti ono, ča nam se rači. 49 študijov iz 18 zemalj sa 600 tisuć diozimate­ljev veli, da reci­mo živinska mast nije čemer­nija za srce i krvotok nego raslinska. Od 70-ih ljet se je prodikovalo, da se neka da prednost ulju, ne putru, ar da biljna mast prepričuje infarkt i kap­lju, a živinska opterećuje srce i krvne žile.

Hrvatsko gradišćansko kulturno društvo (HGKD) u Be­ču četvrtak, 7. maja održalo generalno spravišće. U svojem izvješćaju je predsjednik mr. Tibor Jugović hvalio dosadašnje djelovanje društva na različni područji, početo od šarolikih hrvatskih kultur­nih priredab prik društvenoga zbora Otvorena srca i Kluba seniorov ča do dvojezične dičje grupe Viverice.

Danas nam gluši čisto nevj­e­rojatnim i fantastičnim, da je do 1918. lj. Austro-Ugarska imala jednu vrlo uglednu vojnu mornaricu. Ona se je sastavljala od morskoga dijela i riječkoga. Od svega to­ga moramo znati, da je na tom polju Austrija imala sta­ru tradiciju, iskustvo i tehno­logiju. Ugri — akoprem je Kossuth jur 1844. izdao parolu Tengerre magyar! (Na morje, Ugar!) su stoprv prik nagodbe 1867. došli do svo­je mornarice. Naši vojaki su u velikom bili infanteristi i nisu služili na morju. Zna­mo za jako rijetke iznimke za mornarsku službu. Austro-ugarska mornarica je im­ala svoje baze u Trstu (Triest), Puli (Pola) i Kotoru (Cattaro), iz nekih dokumentov znamo još i za Šibenik. U ti vojni mornarski baza su u prvom redu služili Dalmatin­ci i Hrvati s Primorja i Istre.