Panonci 20. ljet postojanja
sri, 29/10/2014 - 20:35GORNJA PULJA (7. novembar) — Panonci pozivaju na svetačni koncert i prezentaciju knjige prilikom 20. obljetnice postojanja;
petak 7. XI. (18.30) u gornjopuljansku gimnaziju „Franz Liszt“.
GORNJA PULJA (7. novembar) — Panonci pozivaju na svetačni koncert i prezentaciju knjige prilikom 20. obljetnice postojanja;
petak 7. XI. (18.30) u gornjopuljansku gimnaziju „Franz Liszt“.
BERLIN (6. novembar) — Pristup svira prilikom prezentacije knjige »Via Vienna« hrvatskoga autora Mile Stojića;
četvrtak, 6. XI. (19.30) u Austrijskom kulturnom forumu, Stauffenbergstraße 1 (prijava je potribna).
Na svetak sv. Di(e)mi(e)trija 26. oktobra su se u Velikom Borištofu najprvo pri sv. maši a potom na cimitoru kod groba Demetra „Metre“ Karalla † spomenuli 90. rodjendana dugoljetnoga predsjednika Hrvatskoga gradišćanskoga kulturnoga društva u Beču (HGKD), ki je umro 23. februara 1991. ljeta po teškom bolovanju. Mašu je služio dušobrižnik u V. Borištofu fra Božidar Blažević, a na grobu se je načelnik veleopćine Veliki Borištof, Rudi Berlaković u prigodnom govoru spomenuo života, djelovanja i dostignuć pokojnoga sina sela Metre Karalla.
Znanstveni institut gradišćanskih Hrvatov ZIGH je pozvao srijedu, 15. oktobra u Socijalni centar u Trajštofu kade su prezentirali knjigu o hižni imeni u hrvatski seli Gradišća, Slovačke i gradišćanskohrvatski seli u Ugarskoj. Urednički trio Nikola Benčić, Sabina Pavišić i Ivo Sučić odgovara za prvi svezak ovoga izdanja ZIGH-a s posebnim naglaskom na „gradišćanski“, naime »Hižna imena u gradišćanskohrvatski seli Gradišća, Slovačke i Ugarske«. U knjigi su pobrana i tumačena hižna imena po alfabetskom redu od Bajngroba do Otave. O neki seli je već informacijov (već hižnih imen i tumačenj) ali o neki i manje — ča odvisi o suradnje dotičnih pobiračev ili kazivačev. Hižna imena pokazuju na veliko i jezično bogatstvo kod Hrvatov, a dokle su se kod nas očuvala, kod drugih susjednih narodov su nestala. Knjiga stoji 24 €.
Hrvatsko kulturno društvo u Gradišću (HKD) je nedilju, 19. oktobra u Filežu održalo svoje redovito generalno spravišće. Pri tom je predsjednik ddr. Stanko Horvat bilancirao djelovanje društva u prošlom ljetu. Med jako uspješnimi projekti moremo najti aplikacije s hrvatskimi jačkami za mobilne telefone i pomoćna akcija za žrtve poplave u Slavoniji. Polag riči Stanka Horvata do sada su aplikaciju već od 400 puti skinuli s interneta na različni kompjutori ili telefoni, tako da su jako zadovoljni ovim projektom. Horvat se ufa, da će ov broj još narasti do konca ljeta. Ča se tiče pomoćne akcije za istočnu Slavoniju je Horvat naglasio, da je Hkd bio najveći privatni donator u toj regiji i je ukupno darovao prilično 60.000 €, a prošli tajedan su dotičnim ljudem predali pineze iz socijalnoga fonda. Živu diskusiju je prouzrokovala i tužba gen. vikara Štefana Vukića da bi HKD agitirao protiv Crikve u Gradišću.
Država Austrija se pasivno ponaša u pogledu na izgradjivanje i jačanje gradišćanskohrvatskoga jezika. U medjuvrimenu pripadniki gradišćanskohrvatske zajednice masivno napušćaju jezik.
Razvitak jezika se more i forsirati
Države, ke su sklone svojim manjinam, su za očuvanje njevih manjinskih jezikov implementirale ustanove za jezično planiranje (Sprachplanungsbehörden). Te institucije imaju zadaću izgradjivati jezik. Jeziki, ki su jako profitirali od takovih institucijov, su katalonski, baskijski i velški.
Kada je Hrvatski Narodni Tanač za vrime bolševističke Ugarske prestao 1919. ljeta svojim djelovanjem su Hrvati ostali prez organiziranoga peljačtva. NN su zdvojno zakriknule Ča će bit s-nami hervati? Odgovor na to pitanje je došao od Martina Meršića st., ki je već na Lovrenči 1919. ljeta u Filežu prihvatio nujno sprogovorenu ideju mjenovskoga školskoga direktora Ivana Dobrovića i ljeto dan kašnje koracao prema ostvarenju.
Prvi korak je bio izdjelanje štatutov u ki se je ugledao na već postojeća društva u Ugarskoj, tako na nimško „Dunántúli német közművelődési Egyesület“ (Transdanubijsko nimško općenaobrazbeno društvo). U drugom je koraku iskao legitimaciju, ku si je dao od spravišća hrvatskih školovani u Šopronu 20. septembra 1920. i po tom malom djelatnom grupom predjelao pravila isto u jednom sastanku 7. februara 1921.
Od 7. do 12. oktobra organizacija Mladina europskih narodnosti MEN je održala svoj tradicionalni jesenski seminar u La Punt Chamues-CH u Švicarskoj, ki je stao pod geslom „Jau sun e stun – ja sam i ostat ću“. Organizator seminara je bilo društvo Giuventetgna Rumantscha (GiuRu), omladinska organizacija Retoromanov u Švicarskoj. Sudjelivalo je prilično 60 mladih iz već od deset zemalj. Hrvatski akademski klub (HAK) su zastupali predsjednik Konstantin Vlašić i odbornice Marija Kornfeind i Viktorija Wagner.
ŽELJEZNO / PINKOVAC — Jačke živih, jačke mrtvih, izvedba u šest jačenih jezikov;
povidanje s muzikom i tekstom: Peter Wagner;
kompozicija i muzički aranžmani: Ferry Janoška; glumci:
Barbara Horvath, Eveline Rabold, Agata Siemaszko, Marko Blažeta, Tamás Hompok kao i Ferry Janoška Ensemble.
- četvrtak, 30. X. (19.30) u Željeznu u Kuz-u
- nedilja, 2. XI. (17.00) u Pinkovcu (koncertantno)