Liszt u Hrvatskoj

Zanimljivo je da je jednom prilikom pohodio i Hrvatsku. Liszt je održao koncert u Zagrebu 1864. ljeta, a tom prilikom je pohodio i Ferdu Livadića u njegovu domu u Samoboru, ki je u to vrime bio glazbeni centar preporodne Hrvatske. (…)
Slavljenju velike obljetnice pridružit će se i hrvatski pijanist svitskoga ugleda Ivo Pogorelić, ki će 12. marca nastupiti u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski u Zagrebu s djeli Franza Liszta »Mefisto valcer, br. 1, S. 514« i »Sonatu u h-molu, S. 178«.

Kršćanska kulturna sveza i Narodni svet koruških Slovencev od ljeta 1979. nadalje podiljuju »Tischlerovu nagradu« zaslužnim kulturnim i političkim djelatnikom za izvanredne zasluge za narodnu grupu na različni područji. To najviše koruškoslovensko odlikovanje je dostao ime po dr. Jošku Tischleru, ki je bio svestransko angažiran kao školnik, kulturni djelač i političar i koga nazivaju takaj i ocem Slovenske gimnazije u Celovcu (Klagenfurt).

U petak, 4. februara su u velikoj koncertnoj dvorani Hrvatskoga narodnoga kazališća Varaždin održali 18. po redu »Sjajni bal grada Varaždina«. Kako je naglasila dugoljetna glavna organizatorica ovoga bala, gdja Ingeborg Jurić, ujedno i predsjednica Hrvatsko-austrijske kulturne zajednice Varaždin, bal se je održao u znaku Gioacchina Antonija Rossinija. Stigli su gosti i iz Beča i Velikoga Borištofa.

Zastupniki hrvatskih društav pod krovom u Schwindg. 14 u Beču su se nedilju, 6. februara u Frakanavi spomenuli pokojnoga benediktinca patera dr. Augustina Blazovića. Dugoljetni dušobrižnik gradišćanskih Hrvatov u Beču bi ljetos bio navršio 90 ljet. Na obiteljskom grobu Blazovićevih (Galovićevih) na frakanavskom cimitoru su položili buket cvijeća, recitirali pjesme i se spomenuli p. Augustinovih zaslug. Spomenpriredbi otpodne (16.00) su se pridružili mjesni farnik Joško Kuzmić, zastupniki Hkd-a rodjaki i stanovniki sela.

Liszt, Franz (Ferenc), madjarski skladatelj i pijanist (Rajnof/Raiding, 22. X. 1811. — Bayreuth, 31. VII. 1886). Sin Adama Liszta, violončelista u dvorskom orkestru kneza Nikolausa Esterházyja u Željeznom. Prvu poduku iz glasovira dostao je od oca sa sedam ljet, a po dvoji ljeti jur je uspješno javno nastupio. Školovao se je potom u Beču, kade se je učio glasovir kod C. Czernyja i kompoziciju kod A. Salierija.

Kazališna grupa Hrvatskoga Židana pod peljanjem Jadranke Tóth je subotu, 29. I. pokazala premijernu predstavu svojega ljetošnjega igrokaza. Zavježbali su skeče pokojnoga pisca Joške Weidingera »Maskenbal«, »Nevidljivi metulji« i »Ženit, udavat — ča je to?«. Pri ovoj kazališnoj predstavi su nastupili i gosti iz Petrovoga Sela. Židanci ćedu svojimi skeči gostovati i u Plajgoru, Undi i Koljnofu a takaj i na festivalu narodnoga kazališća u Hercegovcu (Hrvatska). Na poziv kazališne grupe je Petar Tyran predavao o ulogi J. Weidingera u kulturnom životu grad. Hrvatov s posebnim gledišćem i na Hrvate u Ugarskoj.

Po peti put  su u Beču održali dane eksperimentalnoga, dokumentarnoga i igranoga filma (18. - 21. XI.). »Hrvatski film u Beču« u kinu u Uraniji. To su činili u okviru organizacije Centra za nove inicijative, Zagreb, Centra za kulturu Trešnjevka, Zagreb i Austrijsko-hrvatskoga društva Beč. Ove dane je otvorio bivši predsjednik RH Stjepan Mesić uz nazočnost veleposlanika RH Zorana Jašića i spiritusa rectora ovih Filmskih dani Ive Marinovića i Ivana Paića. Filmske predstave u Uraniji su bile dobro posjećene.

Theater Akzent u Beču je konačno imao čast da ugosti poznatog autora i muzičara Arsena Dedića u pratnji njegovoga sina Matije na klaviru. Arsenu je glavno zanimanje uvijek bila muzika, a ono ča ga najveć razlikuje od ostalih muzičarov je kombinacija ljubavi prema muziki i njegovoga poetskoga dara. Kako je poznato, jabuka ne pada daleko od stabla, pak je tako Arsen došao u pratnji sina Matije ki je diplomirao na Muzičkoj akademiji u Grazu (jazz-odjel). Matija je bio nekoliko puti dobitnik prestižne hrvatske muzičke nagrade Porin i smatra se jednim od najboljih jazz-pijanistov u Hrvatskoj.

U Čunovu (Slovačka) su 27. novembra održali svoj jur tradicionalni »Hrvatski dan« koga je organiziralo seosko Hrvatsko kulturno društvo na čelu s dr. Jivom Maászom. Uz domaće pozvali su si i susjede iz Jandrofa i Staroga Grada.

U Vorištanu je imala premijeru »Maša za tamburicu i mišoviti zbor« škol. nadsavj. Hanzija Probsta. Mašu su u farskoj crikvi u Vorištanu izveli Jačkarni krug Vorištan i Tamburica Vorištan — svi pod peljanjem Doris Sinovac.