Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir sudjelovala je na otvorenju znanstvenoga skū­pa o položaju Hrvatov u Sr­biji od razdoblja do Domovinskoga boja do danas ki su u organizaciji Zajednice pro­tiranih Hrvatov iz Srijema, Bačke i Banata održali 6. maja u Hrvatskoj matici ise­ljenika (HMI) u Zagrebu.

ZAGREB — U svojem po­z­dravnom govoru Petir je ista­k­nula kako joj je kao hrvatskoj zastupnici u Europskom parlamentu važno osigurati ravno­pravnost i zašćitu prav hrvat­skoga naroda — kako u samoj Hrvatskoj, tako i izvan nje gra­nic. Rekla je kako je u svako­dnevnom kontaktu s Hrvati ki živu u Vojvodini tr je vrlo do­b­ro upoznata s njevimi problemi.

„S jedne strane našim Hrvatom u Vojvodini moram odati priznanje na hrabrosti i snagi, kao i vam ki ste protirani iz svo­jih domov u Srijemu, Bački i Banatu, s druge strane, ispu­njena sam izmišanimi ćuti tu­ge i ljutnje zbog života koga Hrvati u Srbiji i danas živu po­dvrgnuti svakodnevnoj diskriminaciji i neprijateljstvu“, rekla je zastupnica Petir, ka Europsku komisiju redovito u­pozorava na probleme s kimi se suočava hrvatska nacionalna manjina u Srbiji, kao i na ne­procesuiranje bojnih zločinov. Tako je poslidnje pitanje Komisiji uputila prošloga miseca slijedom odbacivanja kaznene prijave ku je podnio Fond za humanitarno pravo u slučaju braće Abjanić.

„Ta odluka srbijanskoga tu­žiteljstva nastavak je neprocesuiranja zločina protiv človičnosti ki su počinjeni na terito­riju današnje Republike Srbije protiv Hrvatov“, ustvrdila je Petir dodavši kako je od Komisije tražila odgovor na pita­nje je li procesuiranje bojnih zločinov nad hrvatskim stanov­ničtvom u Vojvodini dio obve­zov ke Srbija triba ispuniti u pregovori o pristupanju EU.

Uza to, Petir se je osvrnula i na Zakon o organizaciji i na­d­ležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine Srbije tr podsjetila da je pravna analiza Zakona ku su izdjelali struč­njaki Hrvatske akademije pra­vnih znanosti, a ka je naprav­ljena upravo na zahtjev zastu­p­nice Petir, utvrdila da je člankom 2. i 3. Zorz-a Rep. Srbija upotribila proizvoljnu konstru­kciju — u teoriji i praksi pore­d­benoga i medjunarodnoga ka­znenoga prava — nepoznatoga hibrida načela primjene kaznenoga zakonodavstva u pros­toru ko po sadržaju i suštini ne odgovara načelu univerzalne jurisdikcije, kao niti jednom drugom poznatom načelu va­ženja kaznenoga zakonodav­stva u prostoru.

„Nije me strah reći i zahtijevati da sporne članke Zorz-a Srbija mora ukinuti ako želji nastaviti svoj europski put. Gdo se to ne usudi reći i zatražiti, tomu nije stalo do Hrvatske, ta je zaboravio žrtvu ku je RH dala i podnijela pod srpskom agresijom, ta naše bra­nitelje stavlja ponovno u progon“, bila je odrješita Pe­tir za­ključivši da ukidanje to­ga zakona i zašćita Hrvatov u Voj­vodini moraju biti prioritet RH.

Podsjetimo, Petir je od Europske komisije zahtijevala da se zaštiti pravo Hrvatov u Voj­vodini na jezik, kulturu i obra­zovanje na materinjem jeziku. Komisiju je upozorila i na ga­šenje Radio Subotice, kao i na fizičko nasilje nad pripadniki hrvatske nacionalnosti. Upozoravala na govor mržnje prisutan u srbijanski mediji tr o­p­ćenito u javnom diskursu. Re­agirala je i na prijetnje i uvrede bojnoga zločinca i zastupnika Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja upućene pred­sta­vniki hrvatske nacionalne m­anjine u Srbiji.

(hu benedikt)

Kategorije