»Wien/Kultur, Die Geschichte wird weitererzählt« — tako se zove brošura ku je izdala bečanska gradska služba MA7 - Kulturni odjel. U najavi te brošure je bio posebno apostrofiran naš Slavko Ninić, a sam nanjušio da bi ovde moglo biti već toga interesantnoga za čitalačku publiku Hrvatskih novin, ča se je i potvrdilo.
Ličnost
SVETI MIHALJ — Kako jur u zadnji ljeti se je i ovput pred Božići učenikom glavne škole Svetoga Mihalja, ki pohadjaju hrvatsku nastavu, nudila mogućnost, da se upoznaju s izdanji Hkd-a. Školari su zainteresirano prelistavali knjige i su si ku-tu naručili za Božić.
Hrvatska samouprava Staroga Grada (Mosonmagyaróvár) u Ugarskoj je 4. dec. pozvalo na svoju jur tradicionalnu adventsku svetačnost u Bijelom konju (Fehérló/Risljin). Starogradski Hrvati pod peljanjem Joška Tolnaija i Ljubice Medjimori su sastavili bogat muzičko-zabavni program. U dvorani Risljina je došlo pred svim puno izvodjačev ne samo iz hrvatskih sel u Ugarskoj, nego i iz susjedne Slovačke i iz Austrije.
Dugoljetni i bivši funkcionar unutar Hrvatskoga gradišćanskoga kulturnoga društva u Beču Hgkd dipl. inž. Franjo Ratašić je 20. novembra svečevao svoj 75. rodjendan. Hrvatski centar — koga ne bi bilo bez Franje Ratašića — mu je prilikom božićnoga koncerta Dubrovačkih kavaljerov u Hrvatskom centru, srijedu, 15. decembra čestitao i predao kao poklon originalnu karikaturu Petra Palkovića o sve većem broju hrvatskih društav. Karikatura je iz 1994. ljeta, kada je utemeljen (Gradišćansko)Hrvatski centar sa sidišćem u bečkoj Schwindgasse 14.
Početkom decembra se je u Beču po treti put održao internacionalni filmski festival ljudskih prav „This Human World“. Pri toj priliki se je i pokazao film bosanske režiserke, Jasmile Žbanić, »Na putu«, u kom igra med ostalimi i puno hrvatskih glumcev. Žbanić je u glavnom poznata za svoj prvi dužički film »Grbavica«, s kim je i osvojila — med drugimi nagradami — i Zlatni Medvid na Berlinale 2006. Film »Na putu« je bio prikazan pri naticanju ovoljetne Berlinale. Prilikom ovoga prikazanja u Beču je režiserka Žbanić i sama došla u Beč i bila pripravna za razgovor za Hrvatske novine.
Završavaju glavna pripravna djela za centralni Hrvatski bal, 22. januara 2011. u Kursalonu u Beču. U javnoj degustaciji odlučeno je o hrvatskom balskom vinu: bijelo će biti «Mišani rasad« (Gemischter Satz) Konrada i Martine Mariel iz Vulkaprodrštofa i »Plava Frankovka« (Blaufränkisch) Juliane Wieder. Geslo dojdućega bala je „90 ljet Gradišće“ a polag toga se redi i odabir programa i muzičkih grup.
Jezuš Sin Božji rodio se je zbog nas, da se mi svi rodimo za Boga. Marija rodila ga je svemu svitu, svim ljudem. Rodila se je ljubav na svit i ta ljubav širit će se po svem svitu, do konca svita, da se i mi svi pretvorimo u ljubav na vijeke. U Betlehemu se je ljubav rodila na svit i ljubav dominira i dominirat će i protiv najveće zloće, i nek ljubav more biti pobjednik, jer ljubav je Bog i Boga nigdor nikakova zloća i sva paklenska moć prevladati nemore.
Hrvatske božićne jačke su dar nepoznatih kreativcev, ki su kot vjerniki s veseljem primili dar Božjega utjelovljenja. Oblikovali su si hrvatski Božić u stihi i s jačenjem i nam ostavili to bogatstvo.
Je li ima pravo ilirac Franjo Kuhač, ki je u uvodu svoje pjesmarice pisao, da su Hrvati i Slovenci najmuzikalniji narodi, kad imaju najveć narodnih jačak i instrumentov, ne moremo verificirati. Ali je sigurno, da su Hrvati jedan od onih narodov, ki imaju bogat repertoar božićnih jačak.